Teorija velikog MODNOG praska

Nekoć su urednici najvažnije novinske izdavačke kuće na svijetu, američkog Conde Nasta, na tjedne mode u Europu putovali s vojskom osobnih asistenata i vrtoglavo visokim džeparcem. Danas je za njih takav luksuz nezamisliv, a budućnost luksuznih modnih magazina krije se u jednostavnoj formuli – stvaranju kolekcionarskih izdanja. Naš stilist i modni urednik s američkom adresom, Grgo Zečić/Gro Curtis prisjeća se početaka turbulencija na modnoj sceni nekoliko godina unatrag

event 08.11.2020.

Timovi magazina odsjedali bi u pariškom hotelu Ritz gdje su cijene noćenja, bez obzira na novinarske popuste, oduvijek bile astronomske, osobito u golemim apartmanima gdje su uživali glavni urednici i kreativni direktori. Njihovi su asistenti također odsjedali u Ritzu, naravno u manjim sobama, ali dovoljno blizu da skoče na svaki prohtjev svojih šefova. Magazini bi za svakog člana tima rezervirali Mercedes, kako pohodeći revije ne bi trebali dijeliti limuzinu. Izdavač je plaćao sve račune. A uzmemo li u obzir da je u danima najveće slave na revije u Europu slao šezdesetak zaposlenika, dvaput na pret-a-porter, dvaput na revije visoke mode i dvaput na muške kolekcije, ukupan iznos koji je američki Conde Nast trošio samo na izvještavanje s ‘kolekcija’, bio je, u stilu Marie Antoinette, ekstravagantno basnoslovan. No to su bili slavni dani kojih više nema.

Kada je sve krenulo nizbrdo? Vogue za muškarce i Vogue Living odavno su stavili ključ u bravu. Američki Conde Nast je ugasio časopis Details, otkaze je dobilo 50 posto zaposlenika slavnoga magazina Condé Nast Traveller, dok je čak i nepobjedivi GQ morao radikalno srezati broj urednika. Self i Glamour također su podijelili brojne otkaze te spojili marketinške i digitalne timove. Iz Allurea je otišla osnivačica Linda Wells, a ‘kući je poslana’ i mlada nada Anne Wintour, Eva Chen, koja je do zatvaranja uspjela dovesti nekoć komercijalno vrlo uspješan magazin Lucky. Zlatni američki Condé Nast samo je jedan primjer do koje mjere nova izdavačka klima može dotući one koji su donedavno sjedili u kulama od bjelokosti zapovijedajući modnim kraljevstvom. No što je uopće ta ‘nova klima’ koja gotovo cijelo desetljeće udara po magazinima? To su ponajprije nove generacije konzumenata koje informacije dobivaju putem interneta i društvenih mreža. Nove generacije koje možda nemaju potrebu čekati na kiosku najnovije otisnuto izdanje Voguea.

Odavno su prošla zlatna vremena kada su se američki Vogue, s Annom Wintour i Harper’s Bazaar s pokojnom Liz Tilberis na čelu, natjecali za naklonost publike. Bile su to borbe o kojima je The New York Times napisao bezbrojne članke. Dvije modne kraljice New Yorka borile su se za naslovnice, na stol fotografima stavljale ekskluzivne ugovore te sastavljale liste ‘naših’ i ‘njihovih’ dizajnera. Bila su to vremena kada se svaku naslovnicu čekalo s nestrpljenjem, Wintour bi udarila ekskluzivom, a Tilberis uzvratila naslovnom stranicom koja bi osvajala ljepotom. Nekadašnja kreativna urednica američkog Voguea i unikatna pojava modnoga svijeta Grace Coddington jednom je izjavila kako svi oni “nisu imali pojma koliko su zapravo bili sretni” djelujući u zlatnoj eri stvaranja magazina. Vogue je još početkom novoga milenija plaćao snimanja modnih editorijala 200.000 američkih dolara, a i dan-danas jedini je magazin koji si to može priuštiti, no isključivo kada je riječ o snimanjima ekskluzivnih naslovnica. Sva ostala snimanja uglavnom se odvijaju u studiju, što je vidljivo u svakom novom broju.

Nekoć modni vođe, a danas uglavnom modni dinosauri, u svojim su bjelokosnim tornjevima izgubili doticaj sa stvarnošću. Promaknule su im dvije pojave koje su zauvijek promijenile magazine. Prva je financijski krah i kriza uzrokovana bahatošću Wall Streeta, kada se cijeli sustav američkog kapitalizma jednostavno urušio, dok su modni magazini mislili kako ih to neće okrznuti. No, itekako su se prevarili. Nisu razmišljali ni o cijenama papira ni povećanju cijena tiska. Niti racionalno predvidjeli kako će luksuzni konglomerati na čelu kojih su prije svega poslovnjaci, srezati oglašavanje. Evidentno, kada ne živite u stvarnosti, mislite da vas se stvarnost uopće ne tiče, međutim brojke su se vrišteći urušile, a izbezumljeni timovi odjela prodaje oglasa zaključili da modnim kućama moraju ponuditi posebne pakete po posebnim cijenama.

Više nije bilo dovoljno prodati ‘stranicu ili pet oglasa’, nego se uz zakup prostora za oglas od magazina tražilo da snimi tri ili četiri ‘total looka’ s piste bez ikakve stilističke intervencije, a paketi su nudili i prikriveno oglašavanje. Desetljećima su magazini vodili igru, ali odjednom su odluke počeli donositi klijenti. Vogue više nije mogao definirati trendove, već je spustio glavu kako bi istu sačuvao. Ta je promjena značajno počela utjecati na percepciju mode, jer ‘total look’ s piste u modnom editorijalu jednostavno ne funkcionira kao modni narativ. Čak su i najveći stilisti počeli dobivati liste oglašivača koje moraju uklopiti u svoju viziju, koja više ni nije mogla biti vizijom. Odjednom su stilisti počeli stilizirati look bookove, a ne modne editorijale.

A kada govorimo o mainstream, servisnim modnim magazinima, tako je i danas. Naime, modne kuće poput Louisa Vuittona, Givenchyja i Celine (sve dio LVMH grupe) zahtijevaju da se u izdanjima moraju pronaći najmanje dva cijela, neizmijenjena looka s piste. I tako su zbog svoje nepažnje i manjka kreativnosti modni magazini izgubili prvu bitku. Umjesto da su na vrijeme racionalno srezali troškove i kreativnim prijedlozima napali oglašivače, našli su se u situaciji gdje su izgubili moć donošenja kreativnih odluka.

Druga pojava, odnosno udarac koji najdugovječniji, a time i najutjecajniji glavni urednici nisu predvidjeli, tiče se društvenih mreža i nove generacije čitatelja koje ne zanimaju samo tiskani magazini. Kada su se pojavili, blogovima se izrugivalo, dok je Instagram dočekan kao ‘potrošna igračka’ novih klinaca. Apsurdno je bilo pratiti kako je američki Vogue krenuo u digitalnu revoluciju tek nakon financijske krize. Dotad su se i Vogue i W i Glamour koristili internetskom stranicom Style.com kao svojom ‘digitalnom platformom’. Vogue je tek 2010. započeo konkretnije radove na stvaranju vlastita digitalnog identiteta, a do punog sazrijevanja stigao je tek prije par godina kada je Conde Nast odlučio ‘ubiti’ genijalni Style.com, kako bi svaki od kućnih magazina počeo razvijati svoju platformu. Možete li zamisliti da su tek prije pet godina najvažniji modni magazini krenuli s ozbiljnim koracima koji su trebali stvoriti digitalni identitet za novu generaciju? Nitko nije očekivao da će se već 1994. modni magazini prebaciti na internet, ali shvatiti njegovu važnost u životima nove generacije potrošača gotovo petnaest godina prekasno, sasvim je – neshvatljivo.

Međutim, najveći udarac modi zadao je Instagram. Aplikacija koju su 2010. mnogi doživjeli kao još jednu igračku, već je 2012. imala više od 100 milijuna korisnika diljem svijeta. Modni je svijet potpuno prihvatio Instagram tek kada je Anna Wintour priredila večeru u čast njegova osnivača Kevina Systroma, na kojoj je okupila najvažnije dizajnere današnjice. Polovica najutjecajnijih dizajnera poput Phoebe Philo ili Rafa Simonsa nemaju svoje profile, kao što primjerice ima pametni Olivier Rousteing, kreativni direktor Balmaina, koji na Instagramu ima milijune sljedbenika. Olivier je izvrstan primjer dizajnera koji je potpuno iskoristio Instagram kako bi se povezao sa slavnim osobama, a zahvaljujući svojoj celebrity vojsci i uspješnoj suradnji s H&M-om, Balmain je prije nekoliko godina prodan katarskoj kraljevskoj obitelji za 485 milijuna eura, što premašuje čak i realnu procjenu vrijednosti kompanije na 300 milijuna. Olivier u tisućama objava svakodnevno izvještava o svom životu, bilo da je riječ o ljetnom odmoru ili pak fittingu prije revije. Anna Wintour, još uvijek najmoćnija osoba u svijetu mode, Instagramu se pridružila tek u svibnju 2014., a dosad je objavila nekolicinu postova.

Što se to u međuvremenu dogodilo?Instagram je postao najvažnijim ‘modnim magazinom’ u povijesti. Zvijezde objavljuju fotografije izravno sa snimanja naslovnice časopisa koji će izaći tek za dva mjeseca, magazini objavljuju preglede naslovnica i editorijala tjednima prije nego što magazin dođe na kioske, dok se dva dana nakon izlaska gotovo cijeli sadržaj, barem vizualni, može pronaći na Instagramu. A tek modne revije gdje u sekundi možete slijediti svaki look koji će u magazinima biti tek za četiri mjeseca? Kad neki magazin u veljači pokaže ‘najnovije’ sezonske Balenciagine ljetne cipele s revije u listopadu, a koje su društvene mreže već prožvakale, to su tada stare cipele koje svi već imaju ili su ih odavno preboljeli. Tako magazini ne samo da drastično kasne već ispadaju arhaičnima, apsurdnima i irelevantnima. Modnoj zajednici trebale su godine da shvati važnost Instagrama i umjesto da ga je otpočetka iskoristila, modni su se dinosauri našli u situaciji gdje Instagram vlada njima.

Posljednji je udarac modnom ‘old school’ izdavaštvu zadan kada su modne kuće odlučile ukinuti brojne linije te prikazati mušku i žensku kolekciju u jednoj, zajedničkoj reviji. Posljedice toga su za magazine i urednike katastrofalne. Prvo, upitna je budućnost muških tjedana mode koji će potpuno izgubiti smisao te najvažnije, modne kuće poput predvodnika novog vala Vetements, ali isto tako Burberryja i Toma Forda, odjeću puštaju u prodaju izravno s piste. Time se prilagođavaju kupcu, ali i negiraju ritam izlaženja magazina. Tim se potezima urušava modni kalendar, a magazini gube na važnosti. Jer oglašivačima više nije do oglasa, već se fokusiraju na to kako što brže doći do svojih kupaca i zadovoljiti njihove divlje apetite.

Što je onda danas luksuz koji moda prodaje? Postoji li više luksuz ili trebamo tražiti novu definiciju? Imaju li modni magazini budućnost i kakva je? Na tržištu će dugoročno opstati oni specijalizirani, poput magazina Allure koji svaki mjesec reklamira nove beauty proizvode i tretmane. S druge strane, magazini kao što su W ili Vogue iz sezone u sezonu postaju nišne tiskovine za skupinu čitatelja koja se nipošto ne mjeri u milijunima. Budućnost luksuznih modnih magazina krije se u jednostavnoj formuli – stvaranju takozvanih “coffee table knjiga”, kolekcionarskih sezonskih izdanja u kojima će se moći pronaći najbolje od najboljeg, a izlazit će dva do četiri puta godišnje. Takve modne knjige bit će prikazi sezone s najboljim editorijalima koje ćete zaista željeti skupljati. Magazini više ne mogu tri mjeseca nakon izlaska kolekcije objavljivati vijesti koje je internet već prožvakao. Koji je smisao imati Rihannu na naslovnici sedam magazina u jednoj sezoni? Što novo ona može reći? Niže se apsurd za apsurdom. Zašto ne sačuvati najekskluzivnije intervjue i najljepše editorijale upravo za ta sezonska enciklopedijska izdanja magazina? To neće značiti propast modnog izdavaštva već naprotiv – njegovu novu eru.

Conde Nast i drugi izdavači servisnih magazina mogu se sasvim prebaciti u digitalni svijet te stvarati digitalnu televiziju, brojne priloge s Tjedana mode te iskoristiti svoje portale kao dnevne modne magazine, dok će se prava ekskluziva kriti upravo u ‘knjižnim’ tiskanim izdanjima koja će itekako intrigirati i oglašivače i čitatelje. Modni mediji mogu opstati, ali ako prestanu odbijati transformaciju. No, čini se da nakon financijske krize, revolucije društvenih mreža i moćnog Instagrama, neki veliki modni urednici nisu ništa naučili. Još se strastveno trude živjeti život Ritza i crnog Mercedesa, dok nova ‘generacija Z’ već gazi ‘milenijalce’ koji su modnu utopiju već odavno – pregazili.

Autor: G.Z.

Fotografije: Profimedia, press

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Kaubojske ili biker boots možda nisu za plažu, ali u ljetnoj varijanti izgledaju odlično u paru s kratkim jeans hlačicama, minicama, ali i lepršavim haljinama u boho stilu, kao zanimljiv večernji element

S novim ljetnim izdanjem slavimo KULTURU HEDONIZMA I DOKOLIČARENJA. Digitalne nomade, tajne uvale i chefove na jahtama, imamo fetiš na torbe, istražujemo prikrivene identitete čija nas djela uzbuđuju, umjetnike, individualce… i donosimo ekskluzivne doživljaje – NEW YORK, PARIZ, UK i FRANCUSKA POLINEZIJA dali su posebnu nijansu i impuls ljeta stranicama našeg novog broja. Uživajte!

Ako ste do sada zbog nesnosnih gužvi zaobilazili Veneciju, ove sezone imate jedinstvenu priliku za proučavanje raskošnih palača podignutih na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova koji postepeno tonu u lagunu. Dakle, amblemska mjesta koja su zbog gužve najčešće nepodnošljiva, ove godine skoro da zjape prazna. Bizantska arhitektura Bazilike svetog Marka, Trga svetog Marka, gotika Duždeve palače, Bazilika svete Marije od Zdravlja, gondole u Canalu Grande ove godine se čine kao raskošna kulisa za neki romantični film, koji tek treba snimiti

Ako vas većina moderne umjetnosti ne oduševljava i često se pitate što ljudi vide u tri šare na platnu, te pritom konstatirate kako ipak želite vidjeti “vještinu”, tada vas trebamo uvjeriti da postoji mnogo suvremenih autora koji bi vas upravo vještinom mogli razoružati

Postoje oni neki posebni komadi koji brišu obrise stilova i sezona, ovo je naš izbor

Više od stoljeća čvrsto utkan u američku gastro tradiciju kao najomiljeniji sendvič neformalnih okupljanja i obiteljskih roštilja, hamburger je s vremenom postao i nedjeljiva asocijacija za fast food restorane. Ovaj ukusni sendvič po završetku Drugog svjetskog rata otisnuo se na uspješan kulinarski pohod svijetom kojim i danas vlada u bezbroj varijanti. U novije vrijeme, gurmanskim inačicama uvrstio se i u „haute cuisine“

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Studio iz Kopenhagena osmislio je mjesto iz mašte koje “nadilazi vrijeme, prostor i limite realnosti i gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost stapaju u digitalnom scenariju”, opustite se, odlutajte, a neke elemente iz interijera možete i kupiti te tako djelić imaginarnog hotela ponijeti u vlastiti dom

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Magazin StoryBOOK oduvijek je bio ozbiljno uronjen u kulturu, posebno u popkulturne sadržaje koji su i nama i našim čitateljima služili kao mjesto za bijeg u neku ljepšu i uzbudljiviju stvarnost. Ovo ljeto vas, kroz rubriku Kul-tura, na web stranici storybook.story.hr vodimo u najposebniju turu kroz kulturna događanja koja uključuju sve one opuštajuće doživljaje s elementima – SLUŠAJ, GLEDAJ i UŽIVAJ

Kad je ove godine objavila pjesmu “Nešto sam ti htjela reći”, Sabina Herman, u glazbenim krugovima poznata kao Queen of Sabe, novim spotom zaintrigirala je i mnoge ljubitelje prirode i putovanja. Nestvarni pejzaži koji oduzimaju dah pripadaju veličanstvenoj zemlji vatre, leda i vilenjaka – Islandu – u koju se ova talentirana glazbenica zaljubila već pri prvom od ukupno tri susreta

Alessandro Michele reinterpretirao je kodove Guccija na neki sebi svojstven način. Za talijansku modnu kuću bila je to nova renesansa, a brend je u stotu obljetnicu ušao kao jedna od najvažnijih modnih adresa današnjice. Evo kako je sve počelo još te davne 1921. godine u Firenci, kada je Guccio Gucci otvorio malenu trgovinu s kožnatim modnim dodacima

Nakon završene glumačke akademije u Zagrebu Marija je ostvarila zapažene uloge, bila je i stalna članica ansambla HNK Ivan pl. Zajc, no zbog jasne vizije što zapravo želi napustila je tu sigurnost i otisnula se u životnu pustolovinu. Ovu zanimljivu životnu priču u cijelosti potražite u raskošnom ljetnom izdanju magazina StoryBOOK. Razgovarala Ana Herceg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

O uspjehu brenda inspiriranog slow living filozofijom kao istinskom dozom luksuza Ana Herceg razgovarala je s Ivom Bravic Millereau, suosnivačicom i predsjednicom svjetskog wellness brenda RE.VITYL

Čak i prije pandemije koronavirusa u trend se počelo vraćati sporo putovanje. To znači putovati manje, no mudrije birati destinacije i više uživati u procesu, umjesto mahnito pratiti svoje često ambiciozne “to do” liste

Kate Elizabeth Winslet već u jedanaestoj godini počinje studirati dramu na prestižnim institucijama. Formalno obrazovanje napustila je sa šesnaest godina i u potpunosti se posvetila glumi. Do sada je ostvarila preko šezdeset uloga i osvojila niz prestižnih nagrada

Design studio Mireldy na čelu s art direktoricom, dizajnericom i ilustratoricom Imeldom Ramović osvojio je prvo mjesto na prestižnom američkom natjecanju Dieline Awards 2021 Presented by Adobe u kategoriji Beers, Ciders, Hard Seltzer & Malt za dizajn etiketa berlinske craft pivovare Fuerst Wiacek. Dieline Awards jedno je od najvećih dizajnerskih natjecanja koje svake godine dodjeljuje priznanja za najbolju ambalažu na globalnoj razini

Kada bolje razmislim, logično je da novi poslovni potez glazbenika Pharella Williamsa nosi ime sa sintagmom ‘good time’ u sebi. Glazbenik koji je u jednom trenutku dominirao glazbenim ljestvicama hitom Happy sada se bacio u hotelijerske poslovne vode. Otvorio je hotel naziva The Goodtime Hotel u Palm Beachu. No, ono što me je privuklo jest njegovo uređenje; pravi hommage art decou, no na jedan neopterećen, lagan, čak pastelni način

Iako smo treću sezonu gledali prije točno dvije godine, nakon svega par minuta prve epizode, nove, četvrte sezone, kao da smo bezbolno nastavili gdje smo stali 2019., kao da nije prošlo niti tjedan dana od posljednje epizode. Ako ste poklonik serije, nova sezona instantno će vas ‘usisati’. Trenutno je dostupno četiri epizoda za gledanje, dok će sve ostale sljedeće ‘izlaziti’ u tjednom ritmu

Podcasti nisu više nikakva novost, od početka 2000.-ih slušamo i gledamo razne podcaste, vezano uz svakojake teme i sadržaje. No, danas donosimo popis onih zbog kojih ćete često imati upalu trbušnih mišića. Čim ih krenete slušati, izmamit će vam osmijeh (a neki i zadovoljni sarkastični cer!) na lice – smijeh na glas je zagarantiran!

Glavobolju, pad imuniteta, umor, probleme sa snom, koncentracijom ili libidom od sada možete rješavati digitalnim zvučnim tabletama. Njihova posebnost, osim što su izmišljene i kreirane u Hrvatskoj, je ta što im je glavna supstanca zvuk. Sonic Pills možete kupiti online ili u fizičkom obliku, a s njima ćete dobiti kod kojim ćete otključati online zvučno-terapijsku seansu posebno kreiranu za neki problem. Ovaj zanimljiv multimedijalni proizvod osmislila je zvučna terapeutkinja Petra Crnetić, a projekt je već pobrao brojne nagrade diljem svijeta

One koji žive u neiscrpnom obilju teško je dojmiti još većim luksuzom. No umota li ga se u nešto vanzemaljsko, puno će lakše privući i njihovu pozornost. Putovanja u svemir ono je što golica maštu i budi strast najimućnijih ljudi svijeta, a čini se da će uskoro u prostranstvima svemira moći uživati i zavaljeni u luksuznom svemirskom hotelu.

Za sparnih kalifornijskih noći holivudska diva Marilyn Monroe u krevet je išla gola, noseći na sebi samo nekoliko kapi već tada kultnog parfema Chanel 5, a znate li po čemu je mirisao njezin mr. Big, američki predsjednik John F. Kennedy? Tajna šifra glasi: Eight & Bob.Može li se buteljirati ljetni hedonizam?

STORYBOOK, ljeto 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.