Glazbena (r)evolucija – Kako su streaming platforme za jedne put do publike, za druge čista pljačka

Od 1999. do 2014. glazbena industrija izgubila je 43 posto prihoda. Tek se 2016. zarada od glazbe počela povećavati. Razlog tom rastu krije se u sve većoj popularnosti streaming platformi, kao što su Apple Music, Google Play, Tidal te najveća Spotify koja danas ima više od 40 milijuna pretplatnika

event 18.06.2021.
Woman wearing headphones lying on floor

Dok smo još (u doba prije korone) letili avionom, putovali vlakom ili autobusom, teško je bilo neprimijetiti da velik broj putnika oko nas gleda filmove, TV serije ili pak sluša glazbu na svojim mobilnim telefonima. To je prizor koji sada već uzimamo zdravo za gotovo, no streaming revolucija koja nam je sve to omogućila zapravo je tek u začetku. Primjerice, glazbena industrija je prije samo nekoliko godina izgledala sasvim drukčije. Gramofonske ploče koje su se na tržištu pojavile početkom prošloga stoljeća, već je 1963. zamijenio kasetofon odnosno kasete. Nije prošlo dugo, a u rukama smo imali prve CD-e. Grupa ABBA bila je prvi izvođač koji je svoju glazbu slušateljima ponudio na CD-ima, i to već 1982. Oni se u trgovinama prodaju i danas, no početkom 2000. njihovu je kupovinu i upotrebu počeo ugrožavati “download”, odnosno skidanje pjesama s interneta. Početkom 2000-ih 90 posto sadržaja skidano je ilegalno. Kako se glazba digitalizirala, tako je rasla i piratizacija, s čime je usporedo padala i prodaja albuma. Čak i uz platforme za dijeljenje video i glazbenih sadržaja poput iTunesa, Pandore i YouTubea piratstvo je bilo teško zaustaviti, a financijski gubitak gotovo nemoguće nadoknaditi. Naime, platforme poput YouTubea i dalje su industriji donosile manju zaradu negoli fizički oblici distribucije glazbe poput CD-a, bez obzira na činjenicu da korisnici godišnje pregledaju 27 milijardi videospotova, a kupe tek 2,1 milijun CD-a. Od 1999. do 2014. glazbena industrija izgubila je 43 posto prihoda, a u tom razdoblju nije bilježila znatne dobitke. No već 2016. prihod od snimljene glazbe počeo se povećavati, i to za tri posto. Razlog tom rastu krije se u sve većoj popularnosti streaming platformi kao što su Apple Music, Google Play, Tidal i najpopularnija Spotify. Spotify je danas s više od 40 milijuna pretplatnika diljem svijeta postao najveća glazbena streaming platforma.

Profimedia
  • Razlog glazbenom streamingu je piratstvo. Spotify je nastao u Švedskoj, zemlji koja je uz Norvešku imala najvišu stopu piratstva, dok danas iznosi samo pet posto. Naposljetku, glazbena industrija u cjelini, uključujući i velike glazbene kuće, još uvijek na piratstvo gleda kao najveću prijetnju. Smatramo da ćemo ga najučinkovitije spriječiti ako ljudima damo upravo ono što traže – sve pjesme na dlanu. To je bio ključ kako privući milijune slušatelja i pretvoriti pirate u legalne korisnike – otkrio je Asad Kalimi, direktor tržišne strategije i operacija u Spotifyju. No postavlja se pitanje kako je Spotify uspio u onome u čemu je besplatni YouTube zakazao. Jedan od razloga zasigurno je taj što Spotify nudi više od 20 milijuna pjesama, odnosno najveću glazbenu kolekciju u odnosu na konkurente. Ujedno nam omogućuje i najbrži pristup željenom singlu, a i postotak koji YouTube plaća izvođačima navodno je minoran u usporedbi s onim koji dobivaju od Spotifyja. Stoga je i sam YouTube najavio rat Spotifyju te odlučio lansirati vlastitu streaming platformu naziva “Remix”, za čije bi usluge korisnici također plaćali određenu naknadu. No nije sve tako ružičasto. Iako je piratstvo zahvaljujući streamingu u padu, i prodaja CD-a je pala deset posto, čime su pak najveći igrači glazbene industrije ponovno postali najranjiviji. Posljednja dva desetljeća glazbena industrija zatvarala je oči pred neizbježnim. Prodaja albuma bila je u padu, a i dalje su se slijepo držali starih modela poslovanja. Streaming nije samo promjena u formatu koji donosi glazbu, nego i novi poslovni model koji nameće revoluciju u načinu na koji se glazba producira, stavlja na tržište te naposljetku prodaje. A budući da u tom slučaju moć imaju informatičke tvrtke, upravo one će u budućnosti, a ne glazbene kuće, diktirati smjer ove revolucije. Još 2007., ubrzo nakon što je imenovan čelnikom Columbia Recordsa, slavni producent Rick Rubin u The New York Timesu najavio je potrebu da industrija nađe novi odgovarajući poslovni model.
  • Ili će se sve glazbene kuće udružiti ili će se industrija raspasti, a uskočit će netko poput Microsofta i učiniti to što bismo mi trebali – rekao je gotovo proročki.

Naime, procvatom streaming platformi informatičke tvrtke preuzimaju kontrolu u distribuciji glazbe i odnosima s konzumentima. Uz to, konzumaciju sadržaja prilagođavaju svojim interesima, a ne interesima najvećih triju izdavačkih glazbenih kuća na svijetu – Sony Music Entertainment (SME), Universal Music Group (UMG) i Warner Music Group (WMG). U skladu s tim, umjetnici – koji su i dalje najvažniji faktor cijele priče – postavljaju pitanje jesu li te kuće više uopće važne za njihovu karijeru. Spotify navodno nema ugovor ni s jednom od njih, no navodno je u planu potpisivanje suradnje. Prema nekim napisima, izdavači su od Spotifyja zahtijevali 55 posto prihoda, što su oni odbili, dok Apple, koji im prema ugovoru daje 58 posto prihoda, pokušava tako dominirati tržištem. Spotify je odlučio popustiti, ali taj iznos želi smanjiti na 50 posto. Baš kao što je jedan insajder iz glazbene industrije rekao, uskoro će se sve svesti na borbu između Applea i Googlea. Time su izdavačke kuće ponovno stavljene na marginu. Streaming platforme nisu im prelojalne, a ponajbolji primjer je Apple koji je spreman ugroziti UMG-jev odnos s jednim od najvažnijih izvođača jer znaju da Apple treba UMG-u više nego on njima. U skladu s time, vidimo da je i odnos između umjetnika i kuća oslabio pa je lako moguće da će se glavna uloga izdavačkih kuća svesti na otkrivanje novih glazbenih talenata i marketing, a i ta je njihova zadaća zahvaljujući modernoj tehnologiji sve ugroženija. Poznato je da su, od YouTubea do Facebooka, društvene mreže i platforme “otkrile” brojna nova velika glazbena imena kojima za proboj na tržištu nije bila potrebna pomoć izdavačkih kuća. Uz to, jeftin produkcijski softver omogućuje glazbenicima da pjesmu snime i bez pomoći producenta ili profesionalne studijske opreme, a isto vrijedi i za marketing.

Profimedia

Dok su glazbene kuće nekoć kontrolirale sve marketinške kanale – bilo da je riječ o prodavaonici albuma, radijskim ili televizijskim glazbenim postajama – danas to čine platforme. S pravom se stoga velik broj izvođača pita zašto bi znatan dio zarade davali kućama koje im nužno više ne trebaju za uspješnu karijeru. Unatoč tome, ima i pojedinaca koji su nezadovoljni ovim razvojem situacije. Primjerice, glazbenica Taylor Swift požalila se da joj po njezinu mišljenju streaming platforme nedovoljno plaćaju. Kao moguće rješenje ovog problema spominje se redefiniranje ugovora izvođača i glazbenih kuća, i to tako da obje strane budu zadovoljne, a samim time smanje zaradu i prevlast streaming platformi. Stoga se još uvijek vode polemike oko pozitivnih i negativnih strana streaming platformi. Konzumentima tehnologija koja je omogućila brz prijenos podataka predstavlja velik korak naprijed, a s druge strane tradicionalnim distributerima zabavne industrije ona je golem izazov. Tvorci glazbe ili TV serija prigrlili su je kao jedan od načina da dopru do šire publike, a produkcijske i glazbene kuće u nekim će je slučajevima nazvati čistom pljačkom.

Autor: Nikolina Kunić

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Kaubojske ili biker boots možda nisu za plažu, ali u ljetnoj varijanti izgledaju odlično u paru s kratkim jeans hlačicama, minicama, ali i lepršavim haljinama u boho stilu, kao zanimljiv večernji element

S novim ljetnim izdanjem slavimo KULTURU HEDONIZMA I DOKOLIČARENJA. Digitalne nomade, tajne uvale i chefove na jahtama, imamo fetiš na torbe, istražujemo prikrivene identitete čija nas djela uzbuđuju, umjetnike, individualce… i donosimo ekskluzivne doživljaje – NEW YORK, PARIZ, UK i FRANCUSKA POLINEZIJA dali su posebnu nijansu i impuls ljeta stranicama našeg novog broja. Uživajte!

Ako ste do sada zbog nesnosnih gužvi zaobilazili Veneciju, ove sezone imate jedinstvenu priliku za proučavanje raskošnih palača podignutih na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova koji postepeno tonu u lagunu. Dakle, amblemska mjesta koja su zbog gužve najčešće nepodnošljiva, ove godine skoro da zjape prazna. Bizantska arhitektura Bazilike svetog Marka, Trga svetog Marka, gotika Duždeve palače, Bazilika svete Marije od Zdravlja, gondole u Canalu Grande ove godine se čine kao raskošna kulisa za neki romantični film, koji tek treba snimiti

Ako vas većina moderne umjetnosti ne oduševljava i često se pitate što ljudi vide u tri šare na platnu, te pritom konstatirate kako ipak želite vidjeti “vještinu”, tada vas trebamo uvjeriti da postoji mnogo suvremenih autora koji bi vas upravo vještinom mogli razoružati

Postoje oni neki posebni komadi koji brišu obrise stilova i sezona, ovo je naš izbor

Više od stoljeća čvrsto utkan u američku gastro tradiciju kao najomiljeniji sendvič neformalnih okupljanja i obiteljskih roštilja, hamburger je s vremenom postao i nedjeljiva asocijacija za fast food restorane. Ovaj ukusni sendvič po završetku Drugog svjetskog rata otisnuo se na uspješan kulinarski pohod svijetom kojim i danas vlada u bezbroj varijanti. U novije vrijeme, gurmanskim inačicama uvrstio se i u „haute cuisine“

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Studio iz Kopenhagena osmislio je mjesto iz mašte koje “nadilazi vrijeme, prostor i limite realnosti i gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost stapaju u digitalnom scenariju”, opustite se, odlutajte, a neke elemente iz interijera možete i kupiti te tako djelić imaginarnog hotela ponijeti u vlastiti dom

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Magazin StoryBOOK oduvijek je bio ozbiljno uronjen u kulturu, posebno u popkulturne sadržaje koji su i nama i našim čitateljima služili kao mjesto za bijeg u neku ljepšu i uzbudljiviju stvarnost. Ovo ljeto vas, kroz rubriku Kul-tura, na web stranici storybook.story.hr vodimo u najposebniju turu kroz kulturna događanja koja uključuju sve one opuštajuće doživljaje s elementima – SLUŠAJ, GLEDAJ i UŽIVAJ

Kad je ove godine objavila pjesmu “Nešto sam ti htjela reći”, Sabina Herman, u glazbenim krugovima poznata kao Queen of Sabe, novim spotom zaintrigirala je i mnoge ljubitelje prirode i putovanja. Nestvarni pejzaži koji oduzimaju dah pripadaju veličanstvenoj zemlji vatre, leda i vilenjaka – Islandu – u koju se ova talentirana glazbenica zaljubila već pri prvom od ukupno tri susreta

Alessandro Michele reinterpretirao je kodove Guccija na neki sebi svojstven način. Za talijansku modnu kuću bila je to nova renesansa, a brend je u stotu obljetnicu ušao kao jedna od najvažnijih modnih adresa današnjice. Evo kako je sve počelo još te davne 1921. godine u Firenci, kada je Guccio Gucci otvorio malenu trgovinu s kožnatim modnim dodacima

Nakon završene glumačke akademije u Zagrebu Marija je ostvarila zapažene uloge, bila je i stalna članica ansambla HNK Ivan pl. Zajc, no zbog jasne vizije što zapravo želi napustila je tu sigurnost i otisnula se u životnu pustolovinu. Ovu zanimljivu životnu priču u cijelosti potražite u raskošnom ljetnom izdanju magazina StoryBOOK. Razgovarala Ana Herceg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

O uspjehu brenda inspiriranog slow living filozofijom kao istinskom dozom luksuza Ana Herceg razgovarala je s Ivom Bravic Millereau, suosnivačicom i predsjednicom svjetskog wellness brenda RE.VITYL

Čak i prije pandemije koronavirusa u trend se počelo vraćati sporo putovanje. To znači putovati manje, no mudrije birati destinacije i više uživati u procesu, umjesto mahnito pratiti svoje često ambiciozne “to do” liste

Kate Elizabeth Winslet već u jedanaestoj godini počinje studirati dramu na prestižnim institucijama. Formalno obrazovanje napustila je sa šesnaest godina i u potpunosti se posvetila glumi. Do sada je ostvarila preko šezdeset uloga i osvojila niz prestižnih nagrada

Design studio Mireldy na čelu s art direktoricom, dizajnericom i ilustratoricom Imeldom Ramović osvojio je prvo mjesto na prestižnom američkom natjecanju Dieline Awards 2021 Presented by Adobe u kategoriji Beers, Ciders, Hard Seltzer & Malt za dizajn etiketa berlinske craft pivovare Fuerst Wiacek. Dieline Awards jedno je od najvećih dizajnerskih natjecanja koje svake godine dodjeljuje priznanja za najbolju ambalažu na globalnoj razini

Kada bolje razmislim, logično je da novi poslovni potez glazbenika Pharella Williamsa nosi ime sa sintagmom ‘good time’ u sebi. Glazbenik koji je u jednom trenutku dominirao glazbenim ljestvicama hitom Happy sada se bacio u hotelijerske poslovne vode. Otvorio je hotel naziva The Goodtime Hotel u Palm Beachu. No, ono što me je privuklo jest njegovo uređenje; pravi hommage art decou, no na jedan neopterećen, lagan, čak pastelni način

Iako smo treću sezonu gledali prije točno dvije godine, nakon svega par minuta prve epizode, nove, četvrte sezone, kao da smo bezbolno nastavili gdje smo stali 2019., kao da nije prošlo niti tjedan dana od posljednje epizode. Ako ste poklonik serije, nova sezona instantno će vas ‘usisati’. Trenutno je dostupno četiri epizoda za gledanje, dok će sve ostale sljedeće ‘izlaziti’ u tjednom ritmu

Podcasti nisu više nikakva novost, od početka 2000.-ih slušamo i gledamo razne podcaste, vezano uz svakojake teme i sadržaje. No, danas donosimo popis onih zbog kojih ćete često imati upalu trbušnih mišića. Čim ih krenete slušati, izmamit će vam osmijeh (a neki i zadovoljni sarkastični cer!) na lice – smijeh na glas je zagarantiran!

Glavobolju, pad imuniteta, umor, probleme sa snom, koncentracijom ili libidom od sada možete rješavati digitalnim zvučnim tabletama. Njihova posebnost, osim što su izmišljene i kreirane u Hrvatskoj, je ta što im je glavna supstanca zvuk. Sonic Pills možete kupiti online ili u fizičkom obliku, a s njima ćete dobiti kod kojim ćete otključati online zvučno-terapijsku seansu posebno kreiranu za neki problem. Ovaj zanimljiv multimedijalni proizvod osmislila je zvučna terapeutkinja Petra Crnetić, a projekt je već pobrao brojne nagrade diljem svijeta

One koji žive u neiscrpnom obilju teško je dojmiti još većim luksuzom. No umota li ga se u nešto vanzemaljsko, puno će lakše privući i njihovu pozornost. Putovanja u svemir ono je što golica maštu i budi strast najimućnijih ljudi svijeta, a čini se da će uskoro u prostranstvima svemira moći uživati i zavaljeni u luksuznom svemirskom hotelu.

Za sparnih kalifornijskih noći holivudska diva Marilyn Monroe u krevet je išla gola, noseći na sebi samo nekoliko kapi već tada kultnog parfema Chanel 5, a znate li po čemu je mirisao njezin mr. Big, američki predsjednik John F. Kennedy? Tajna šifra glasi: Eight & Bob.Može li se buteljirati ljetni hedonizam?

STORYBOOK, ljeto 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.