Društvo nam je obilježeno manjkom kretanja i sjedilačkim načinom života. To je izravno povezano s brojnim zdravstvenim problemima, kao i nastankom najčešće kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, pretilosti i dijabetesa, koje mogu rezultirati preuranjenom smrću. To je segment kojim se dotičemo fizičkog zdravlja, no nismo samo tijelo… duh, emocije, naše kognitivne sposobnosti sastavni su dio našeg bića. A manjak ili nedostatak fizičke aktivnosti na nas itekako utječu pa mogu dovesti, odnosno pojačati pojavu stresa, anksioznosti, depresije i mentalnog zamora. Sanja to potkrepljuje i rezultatima raznih istraživanja koja pokazuju da su, primjerice rak dojke i debelog crijeva također izravno povezani sa sjedilačkim načinom života te nedostatkom fizičke aktivnosti, a znamo da se pojavnost navedenih bolesti povećala nekoliko puta u zadnjih desetak godina.
“Spomenula bih i količinu tableta za bolove koje ljudi diljem svijeta uzimaju. Ne bi li zaista pametnija alternativa bila fizička aktivnost bilo koje vrste?”, pita se Sanja Kovačec.
Jesmo li dovoljno fizički aktivni?
Neke opće smjernice vodećih zdravstvenih organizacija kažu sljedeće:
- djeca i adolescenti između 6 i 17 godina bi trebali biti srednje do visoko intenzivno fizički aktivni 60 min na dan,
- odrasli, uključujući i one iznad 65 godina dobrog zdravlja, bi trebali biti fizički aktivni srednjeg intenziteta 150 min tjedno ili visokog intenziteta 75 min tjedno.
“Boravak u prirodi se značajno razlikuje od vježbanja u zatvorenim prostorima poput gyma. Možda je i izazovnije i daje dodanu vrijednost jer smo dodatno motivirani uživanjem u vlastitom doživljaju prirodnih ljepota, razgledavanju i druženju pa nemamo osjećaj da moramo vježbati, a istraživanja pokazuju da ćemo i sagorjeti veći broj kalorija jer ćemo u prirodi rado provesti više vremena nego na klasičnom vježbanju”, objašnjava Sanja Kovačec.
Budući da je prošlog vikenda s kolegama Idom Musemić, Valentinom Benko i Dinom Prohaskom dan provela na Sljemenu inspirirala se i zato danas čitate o šetnji kao odličnom obliku tjelovježbe. Ako se odlučite za planinarenje za sebe ćete, dodaje dalje, napraviti i korak više: “Planinarenje možemo opisati kao hod kroz veće udaljenosti u prirodi preko neravnog terena, zaobilazeći kamenje, korijenje drveća i slične prepreke. Ima brojne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje, a uz to ne može biti ekonomičnije i svi se možemo njime baviti. Rekreativno planinarenje ne iziskuje posebne vještine, a mi sami možemo odabrati teren i brzinu hoda. Planinarenje je aktivnost koja se dijeli s prijateljima, obitelji, djecom, životinjama-psima i kao takva ima pozitivne učinke na povezanost, međusobnu interakciju i osjećaj osobnog zadovoljstva, a dugoročno i na povećano zadovoljstvo unutar obitelji zbog zajednički provedenog vremena, dijeljenja pozitivnih iskustava i osjećaja veće roditeljske efikasnosti. Djeca koja se redovno igraju u prirodi pokazuju veće motoričke vještine uključujući balans, koordinaciju i agilnost, a također su i manje bolesna”, objasnila je Sanja.
Sve više medicinskih stručnjaka preporučuje boravak u prirodi kao terapiju. U Japanu je posebno popularan takozvani “Forest Bathing” jer su brojnim istraživanjima dokazani izravni pozitivni učinci boravka u prirodi – od smanjenja razine krvnog tlaka, razine stresa (mjerenjem količine kortizola), deaktivacije simpatičkog živčanog sistema do povećanog imuniteta. Udisanje zraka punog antimikrobnih čestica i eteričnih mirisa raznog drveća također pridonose zdravstvenim učincima i poboljšanju imuniteta. Svi nabrojeni učinci djeluju na naš organizam odmah po izlaganju i povećavaju se redovnom aktivnošću u prirodi.
Pa, što čekate? Put pod noge – park, šuma, planina…Već samo sat vremena šetnje i učinili ste mnogo za svoj duh i svoje tijelo.
P.S:- u prirodi možete sagorjeti i više kalorija
