Pet slatkih božićnih priča

Božićno nas vrijeme svojom čarolijom makar na kratko uvijek povede u prohujalo bezbrižno vrijeme djetinjstva te nam iz arhiva sjećanja vrati mirise i okuse koji utjelovljuju ovo čudesno vrijeme godine. Donosimo priče o pet nadaleko poznatih blagdanskih slastica starog kontinenta od kojih su neke od davnina, ali i danas neizostavni dio i domaćih adventskih trpeza

event 23.12.2020.
shutterstock_230999854
Shutterstock

Kuglof

Vjeruje se da kuglof, neodoljiv kolač prstenastog oblika svoje porijeklo vuče još od starih Rimljana o čemu svjedoče rimske posude za pečenje pronađene na području današnjeg Beča u kojima se pripremala njegova preteča. Okrugli oblik koji simbolizira sunce, kolač je zadržao do 17. stoljeća kada je kršten kao „kugelhopf“ i „gugelhupf“. Naziv potječe od njemačke riječi „kugel“ što znači kugla, i „hopfen“ što znači rasti pod utjecajem kvasca. Može sadržavati grožđice, kandirano voće, ali i bademe te sjemenke maka, a peče se u okruglim metalnim kalupima sa šupljinom u sredini. Prema jednoj od priča, ovaj su kolač oblika turbana osmislili bečki pekari 1683. godine kako bi obilježili poraz nad turskom vojskom. Francuskim aristokratskim krugovima predstavila ga je austrijska nadvojvotkinja koja je udajom postala francuska kraljica Marie Antoinette. No romantični predznak i svjetsku slavu dala je druga priča. Austrijski se car Franjo Josip I poslije tragične smrti svoje supruge carice Elisabethe, snažnije zbližio sa svojom intimnom prijateljicom bečkom glumicom Katharinom Schratt. Slastičar Zauner is Bad Ischla, gdje ju je car posjećivao, običavao je pripremati kuglof prema glumičinom receptu što je slastici donijelo pridjev „carski“. Legendama unatoč, prema službenoj priči, carski je kuglof osmislio dvorski kuhar Friedrich Hampel 1914. godine.
Jedna od inačica kuglofa je baba koju je navodno u 17. stoljeću osmislio Nicolas Stohrer, kuhar svrgnutog poljskog kralja Stanisława Leszczyńskog, koji je varijantu poljskog briochea koji se osušio natopio rumom. Oduševljeni ga je kralj nazvao „Ali Baba“ prema junaku omiljene knjige „Tisuću i jedna noć“. Stohrer je kasnije usavršio tijesto dodavši mu grožđice, a kolač se od tada zove „Baba“. Peče se u kalupu bez šupljine u sredini.
Savarin je još jedna varijanta koju je pariški slastičar Julien osmislio u prvoj polovici 19. stoljeća. Izbacio je grožđice, počeo koristiti prstenasti kalup, te promijenio sirup kojim ga je natapao. Nazvao ga prema Brillat-Savarinu, velikom francuskom gastronomu 18. i 19. stoljeća.
Kako bilo, kuglofu je svaki kutak bivšeg carstva dao vlastiti potpis, gdje je i danas, ali i šire, rado uživan izdanak austrijske slastičarske tradicije.

Shutterstock

Stollen

Ukusni stollen, njemački adventski kolač izduljenog ovalnog oblika, koji podsjeća na kruh poznat je od doba renesanse. Obogaćen je suhim ili kandiranim voćem poput grožđica i korica citrusa, orašastim plodovima, začinima poput kardamona i cimeta, često marcipanom, te posut šećerom u prahu. Još su poganska germanska plemena svojim bogovima u čast pripremala različite vrste kolača posebne simbolike. Naziv „stollen“ podsjeća na riječ „Stulo“, što je stup posvećen glavnim bogovima. No kršćanska nas tradicija stollena vodi u 1329. godinu kada je prema legendi pripremljen za biskupa grada Naumburg u Thuringiji, koji je odredio da se određena količina žita čuva samo za njegovu pripremu. Počeo se pripremati da oblikom i izgledom podsjeća na malog Isusa omotanog u plahtu. No tadašnji stollen nije bio ukusan kao danas, već manje bogat i jeo se tijekom adventskog posta. Iako poznat pod mnoštvom imena ovaj se kolač najčešće povezuje s Dresdenom čiji se stollen prvi puta spominje 1474. godine u dokumentu jedne kršćanske bolnice. Tada mu se počeo dodavati maslac, a pekar Heinrich Drasdo iz grada Torgau mu je dodao nekoliko ukusnih sastojaka poput suhog voća. Kao božićna slastica stollen je prvi puta poslužen za vrijeme Tridentskog Sabora 1545. godine. No tek 15 godina kasnije stollen će postati kraljevskom slasticom kada su dresdenski pekari svome vladaru darovali blagdanski stollen težak 18 kg kojeg je ceremonijalno u palaču nosilo osam glavnih pekara i osam pomoćnika. Najslavniji saksonski izborni knez i poljski kralj August II, Jaki, u povodu jedne svečanosti naložio je drezdenskom pekarskom cehu da načine divovski stollen kako bi zadivio goste. Pod budnim okom dvorskog pekara Zachariasa načinjen je stollen težak 1.8 tona koji je sadržavao i jaja, i taj se kolač smatra pretečom dresdenskom „Christollenu“. Na tom se događaju bazira i današnji „Stollenfest“ koji se održava u subotu prije druge adventske nedjelje, a prihod od prodaje gigantskog stollena donira se u dobrotvorne svrhe. Prema tradiciji, prvi se komad stollena čuvao kako bi obitelj kolač mogla priuštiti i sljedeću godinu, a posljednji se čuvao kako bi se tijekom cijele godine imalo dovoljno hrane. U današnje vrijeme, slatki je stollen širom svijeta omiljeni njemački blagdanski ambasador.

Shutterstock

Božićni puding

Tradicionalni Božićni puding, engleska blagdanska delicija načinjena od suhog voća, smeđeg šećera, jaja, brandyja, itd. najslavniji je jestivi blagdanski izdanak Otočkog kraljevstva. Unatoč nazivu, slastica nema nimalo sličnosti s uobičajenim poimanjem pudinga, jer „pudding“ je generički engleski naziv za desert. Poznat je i kao „Plum pudding“ zbog suhog voća (plum tj. šljiva, bio je naziv i za grožđice, ali rijetko je sastojak Božićnog pudinga). Preteču mu treba tražiti u Rimskog carstvu kada se u velikom kotlu kuhala mješavina mesa, povrća suhog voća i začina. No britansko jelo porijeklo vuče iz 15. stoljeća. Meso se tada čuvalo sa suhim voćem kako se ne bi kvarilo, a u božićno se vrijeme pripremala „frumentry“, kaša s govedinom, ovčetinom, grožđicama, ribizlima, suhim šljivama, vinom i začinima. Do kraja sljedećeg stoljeća dodavala su se jaja, brašno i krušne mrvice kako bi se smjesa učinila gušćom, a dodavalo se pivo, ali i drugi alkohol. No meso je uskoro nestalo iz tog jela. Iako su „Plum porridge“ (kaša sa suhim voćem) puritanski sljedbenici Olivera Cromwella smatrali grešno bogatim, ostao je dijelom trpeza, a 1714. godine kralj George I je zatražio da se posluži tijekom kraljevskog božićnog banketa što je jelu zapečatilo sudbinu, a kralju donijelo titulu „Kralj pudinga“. U sljedećem stoljeću „Plum porridge“ postaje znan kao „Plum pudding“, a Eliza Acton s početka 1830-ih godina u svojoj kuharici spominje naziv „Christmas pudding“. Puding najsličniji današnjem uživao se u Viktorijansko vrijeme kada se uz oblik kugle posluživao i u različitim oblicima ukrašen grančicom božikovine, proliven brandyjem i flambiran. Pripremao se prvu nedjelju prije Adventa na tzv. „Stir-up Sunday“. Svi članovi kućanstva pojedinačno bi promiješali puding, od istoka prema zapadu, u smjeru putovanja tri kralja. Svatko bi zaželio želju, a u mješavinu su se često ubacivali različiti predmeti poput srebrnih novčića za sreću i zdravlje, naprstka za štedljivost, prstena za ženidbu, sidra za siguran put, itd.. Većinom se radio od 13 sastojaka koji simboliziraju Krista i 12 apostola, grančica božikovine kojom se ukrašava simbolizira Kristovu krunu, a brandy koji se flambira njegovu muku. Ova blagdanska delicija, često opisivana u literaturi, ponovo se vraća na trpeze.

Shutterstock

Bûche de Noël

Bûche de Noël ili Božićni panj, desert je koji se tradicionalno poslužuje oko Božića, posebno u Francuskoj i njenim bivšim kolonijama. Svoj put je našao i do domaćih blagdanskih trpeza. Porijeklo ove ukusne slastice nalazimo još u keltskoj tradiciji slavljenja zimskog solsticija kada se na najkraći dan u godini spaljivalo deblo. Tako se slavilo ponovo rođenje sunca, a taj ritual bio je žrtva iz zahvalnosti suncu što se ponovo vraća. S vremenom se ovaj običaj infiltrirao i u kršćanstvo pa se u srednjem vijeku palio panj ukrašen vrpcama i zelenilom. Kada su ognjišta zamijenila male peći, i panj je zamijenjen sa manjom granom – stavila bi se u sredinu stola i okružila sa tzv. friandises, šarenim slatkišima i delicijama koji su se darivali gostima. Upravo se ova grana s vremenom pretvorila u slatku roladu od biskvita poznatu kao Bûche de Noël, a da li je riječ o pariškoj ili lijonskoj kreaciji još je predmetom rasprava. Unatoč maglovitom porijeklu, možda je najzanimljivija legenda prema kojoj je car Napoleon I zabranio korištenje kamina uvjeren da je hladni zrak iz dimnjaka štetan sa zdravlje. Obitelji su stoga osmislile Bûche de Noël da simbolizira kamin, toplo mjesto okupljanja tijekom hladnih zimskih mjeseci. Najraniji pisani spomen slastice nalazimo u djelu „La cuisine anglaise et la pâtiserrie“ iz pera Alfreda Suzannea. No prema Stephaneu Bonnatu, njegov je pradjed čokolatijer imao zbirku recepata iz 1884. godine među kojima je bio i jedan za roladu sa čokoladnim ganacheom. Najraniji pisani recept je u knjizi „Le Mémorial Historique et Géographique de la Pâtisserie“ francuskog slastičara Pierrea Lacama iz 1898. godine. Prvi recept koji podsjeća na današnji Bûche de Noël zapisao je Joseph Favre 1903. godine objavljen u „Dictionnaire universal de cuisine practique“. Tradicionalno panj se radi od biskvita, a peče se u plitkom limu za pečenje te kasnije nadjeva i rola. Najčešće recepti traže žuti biskvit, glaziran i punjen čokoladnom „buttercream“ kremom. Kolač oblikom podsjeća na panj, a glazura se dekorira vilicom da podsjeća na koru. Može se posuti šećerom u prahu da nalikuje na snijeg, ukrasiti grančicama, svježim bobičastim voćem i gljvama načinjenim od merenge.

Panettone

Panettone je nesumnjivo najpoznatija talijanska blagdanska delicija koja je osvojila svijet. Svojevrsni je tip slatkog kruha oblika kupole, a obično je punjen grožđicama ili kandiranim koricama citrusa, ili ostalim voćem. Naziv dolazi od talijanske riječi panetto što znači mali kruh, štruca. No sufiksom „one“ postaje „veliki kruh“. Nekoliko je legendi o nastanku slavne delicije. Najpoznatija je priča o milanskom plemiću Ughettu iz 15. stoljeća, sokolaru na dvoru vojvode Ludovica Marie Sforza. Ughetto se zaljubio u Adalgisu, kćerku lokalnog pekara Tonija. Kako se ženidbi protivila plemićeva obitelj, zaljubljeni se par kriomice nalazio noću pod svjetlošću zvijezda. Uslijed iznenadne bolesti oca, Adalgisa se više morala posvetiti poslu u pekari te više nije imala vremena za noćne susrete. Ughetto je tome doskočio tako što joj je odlučio pomoći i sam radeći kao pekar. Ne samo što su i dalje provodili vrijeme zajedno, već je poboljšao i kruh dodavši mu maslac. Uskoro ga je dodatno oplemenio šećerom, potom kandiranim komadićima kore citrusa i jajima. Za Božić je dodao i grožđice. Kruh je postigao veliki uspjeh, a Tonijeva pekara bogatstvo pa je Ughettu obitelj dala blagoslov da oženi sada imućnu Adalgisu.
Druga nas legenda također vraća na dvor vojvode Ludovica. Na Božić se trebao održati veliki banket no pripremljeni je desert izgorio. Kako očajni chef nije imao što poslužiti uzvanicima, mladi sluga Toni mu je ponudio kruh koji je za obitelj i prijatelje napravio od ostataka, jaja i korica citrusa. Chef je jelo poslužio, a prisutni su se oduševili. Kada je vojvoda pozvao chefa da mu čestita, priznao je da zasluga pripada Toniju pa je stoga njemu u čast novi kolač kršten imenom „Pan di Toni“ (Tonijev kruh), koji je danas znan kao Panettone.
Početkom 20. stoljeća, točnije 1919. godine, Angelo Motta započeo je sa masovnom proizvodnjom panettonea. I upravo je tvrtka Motta revolucionizirala tradicionalni kolač davši mu visoki oblik kupole zbog činjenice što se tijesto prije pečenja dizalo tri puta, gotovo 20 sati, što mu je dalo dobro poznatu laganu teksturu.
Poslužen sa čašom šampanjca ili prosecca, Panettone je možda najtalijanskiji način za zasladiti blagdansko vrijeme, a darovati slavnu deliciju, gesta je ogrnuta tradicijom.

Autor: Ante Carić

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Za razliku od ženske mode o kojoj se najčešće piše i koju se strastveno prati, muška je moda oduvijek bila pomalo zapostavljena. No, to nipošto ne znači da ona nije vrijedna proučavanja i da je nevažna. Upravo zato, legendarni je londonski muzej Victoria and Albert odlučio posvetiti svoju iduću veliku izložbu upravo toj temi – […]

Za sebe volim vjerovati da sam najbliže Freudovoj teoriji koju je postavio na početku stoljeća, a koja kaže da su fotografije zapravo najbliže onom što je on nazivao nesvjesnim, ulaz u naše želje, strahove, snove, iluzije te da na nekoj nesvjesnoj razini odaberemo okinuti fotku baš u trenu kada se slika donekle poklopi s našom unutarnjom ili je pak na neki način oživi, pokrene, potakne nas na neko posve drugo gledanje…, otkriva nam naša svestrana novinarka, spisateljica, fotografkinja te glavna urednica Cosmopolitana Aleksandra Orlić uoči izložbe fotografija – ANIMA, Druga lica Rovinja i Zagreba – koju možete pogledati od 21. listopada do 28. studenog u Muzeju grada Zagreba

Dalibor Matanić možda je domaći najplodniji režiser, a koji posljednjim svojim radovima niže nagradu za nagradom. Iako nas je isprva iznenadila, ne možemo reći da nije bila očekivana nagrada Grand Prix koju je njegova nova serija ‘Područje bez signala’ osvojila na prestižnom festivalu Series Mania koji se održao od 26. kolovoza do 2. rujna ove godine. Na festivalu je prikazano više od 60 ekskluzivnih premijera serija iz cijeloga svijeta, a u natjecateljskom programu Panorama International u kojem je ‘Područje bez signala’ nagrađeno titulom najbolje serije, u konkurenciji je bilo 15 serija

Dvije prijateljice, Sabina Rešić i Azra Salkanović, autorice su novog zanimljivog hrvatskog brenda NUUIT. Ovi trenutačno poprilično popularni modni dodatci su izrađeni od dva sloja vrlo mekane kože te ugodni za nošenje. Namijenjeni su prvenstveno ženama koje prate modu i uvijek su u potrazi za novim stvarima i idejama. To su osobe koje teže autentičnom modnom izričaj i ne nedostaje im hrabrost nositi neobične odjevne komade kao što su NUUIT harnessi

Psihijatar Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područja psihologije ovisnosti te kritičkog pamfleta ‘Prava istina o psihijatriji’. Donosimo isječak iz njegove posljednje knjige ‘Ludilo uzvraća udarac’ u kojoj je izložio više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom

Glitch art neki uspoređuju s punkom. On je sustavna pogreška koja mijenja vizualni dojam i pandan je našoj osobnoj ranjivosti. Jer u svijetu koji strogo teži savršenstvu biti greška postalo je vrijednost po sebi, a veliki revival glitch arta dogodio se dijelom i zbog izazivanja medija koji su se mnogima činili izvan dosega te su smatrani ekskluzivnim, glossy, nerealističnim i bez mane. Glitch art postao je više od pokreta koji veliča nesavršenosti i komentira suvremenu kulturu, ušao je u naše osobne datoteke, ali i u mainstream medije, što je zanimljivo s obzirom na to da je kritika pop kulture i njezinih trendova, otkriva Vedrana Sunko

Popularna serija knjiga ‘Catwalk’ potkraj listopada dobiva novo pojačanje – tom posvećen bogatoj povijesti talijanske modne kuće Versace. Knjiga sa zlatnim koricama nosi naziv ‘Versace Catwalk: The Complete Collections’ i sastoji se od impozantnih 1200 fotografija s modnih revija i kratkim tekstovima koji prate vizuale dajući temeljiti uvid u svaku Versace kolekciju, ali i u […]

Djelo je napravljeno posebno za umjetničinu retrospektivnu izložbu Yayoi Kusama koja je održana u Reini Sofiji, u Madridu, Centru Pompidou, u Parizu, Tate Modern, u Londonu i Muzeju američke umjetnosti Whitney, u New Yorku, 2011. i 2012. To je bila najveća instalacija koju je napravila do tada. Kao što drugi dio naslova djela sugerira, djelo nastoji vizualizirati život kao ‘briljantno’ iskustvo. Djelo postoji u tri izdanja od kojih je ova verzija (koja je opsjela Instagram!) u vlasništvu Tatea

Magazin StoryBOOK s novim brojem slavi umijeće življenja na umjetnički način, izdvojite vrijeme i uživajte u istraživanju imaginarija zanimljivih umjetnika, svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića, koji je prije 35 godina preselio u SAD i postao umjetnički direktor časopisa Time te ilustrator za New York Times, razgovarali smo o angažiranoj umjetnosti i toleranciji. Naučite […]

Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti

Dvije briljantne serije fotografija koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tematiziraju noćni život u Parizu i New Yorku spajajući tako nostalgiju i izlaske za kojima smo toliko dugo čeznuti, zovu nas na partijanje. Zavirite!

Na izboru The Best Chef Awards 2021. Ana Roš, glavni chef slovenskog te svjetski poznatog restorana Hiša Franko, u kojem isključivo s namirnicama iz regije utjelovljuje svoju viziju stvarajući osebujnu kulinarsku čaroliju, zauzela je sedmo mjesto. O veličini uspjeha dodatno govori i činjenica da je Ana jedina žena u top 10! Donosimo ekskluzivni intervju koji je Ana dala za StoryBOOK, a u kojem priča o strasti prema kuhanju koja ju je, zahvaljujući predanom radu, dovela u vrh gastronomskog svijeta

Volite li modnu fotografiju starih majstora kao što su Irving Penn ili Richard Avedon, tada ćete zasigurno obožavati studijske fotografije koje su nastale kao vizuali za novu kolekciju modne kuće Schiaparelli. Premda je dio fotografija u boji, a dio u crno-bijeloj tehnici, kako bi se predočila dualnost Else Schiaparelli koja je poslužila kao nadahnuće za […]

180 Studios 14. listopada ove godine javnosti predstavlja izložbu originalnih setova, rekvizita, kostima i umjetničkih djela koja osvjetljavaju jedinstvenu estetiku djela, filma ‘The French Dispatch’ Wesa Andersona

Kada je legendarni britanski glazbenik David Bowie preminuo u siječnju 2016. godine, njegovi obožavatelji su se, premda nevoljko, pomirili s time da je došao kraj jednoj plodnoj karijeri, te da im ne preostaje ništa drugo nego iznova preslušavati neke od njegovih brojnih albuma ili pak gledati neki od nebrojenih filmova koje je tijekom svoje karijere […]

Red Hot Chili Peppers najavili su svoju prvu turneju otkad se gitarist John Frusciante vratio u grupu! Turneju su najavili u satiričnom videu, televizijskim vijestima, postaje KHOT. Naravno da tv postaja ne postoji, izmišljena je!

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

Sjećate li se onih zlatnih vremena u kojima je cvjetala popularnost ‘Prijatelja’, a ravna i stepenasta frizura boje meda koju je nosila Rachel Green bila je sveti gral u domeni najljepših celebrity frizura?

Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, što je, očekivano, prouzrokovalo humanitarnu krizu zabrinjavajućih razmjera. Kao što su mnogi mediji dosad izvještavali, ženska su prava i slobode posebno ugrožena, a na meti nove vlasti našle su se i afganistanske novinarke. Sudeći po izvještavanju Reporters Sans Frontièresa, od 700 novinarki koje su donedavno radile u Kabulu, svoja radna mjesta zadržalo je njih tek 39. Evo kako im možemo barem simbolično pomoći

Priča inspirirana kultnim londonskim hotelom Savoy u kojem je osnivač kuće, Guccio Gucci, radio kao mladić i gdje je, gledajući glamurozne goste hotela kako hodaju lobijem, uživao u njihovim modnim izdanjima pronalazeći inspiraciju za svoj budući rad, poslužila je keativnom dvojcu Alas i Piggott kao temelj priče za moćnu kampanju. Zavirite u čudesan Gucci svijet

Paolo Sorrentino, majstor prekrasnih filmova, ove jeseni donosi još jedno (ako je suditi prema traileru) isto takvo prekrasno ostvarenje – film ‘The Hand of God’. Sorrentino se ovim filmom vraća u rodni grad kako bi ispričao svoju najosobniju priču, priču o sudbini i obitelji, sportu i kinu, ljubavi i gubitku.

Možda na prvu djeluje neobično i nekonvencionalno, no u suradnji s umjetnicima mlađe i srednje generacije realizirano je jedanaest umjetničkih intervencija u Kaznionici u Turopolju i Odgojnom zavodu u Turopolju. Projekt Sloboda stvaranja, uključit će još oslikavanje Zatvora u Rijeci, Probacijskog ureda u Zagrebu, Zatvora u Bjelovaru i Zatvora u Zagrebu

Proces starenja je neizbježan, što ne znači da na njega ne možemo utjecati. Dovoljno je upoznati “mehaniku’” starenja kože, početi osluškivati njezine potrebe, a svoj beauty režim prilagoditi njezinim zahtjevima. Imali 20 ili 60 godina, jedno se nikad ne mijenja – zaštitite kožu od vanjskih oštećenja, UV zračenja, onečišćenog zraka i duhanskog dima. klonite se loše prehrane, neaktivnosti i stresa

Donosimo vam recept za slatki zalogaj koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Održiva moda je veliki trend, no to ne znači da je lako kupiti komad koji je uistinu održiv. Odnosno proces nije jednostavan, a ono što pomaže su definitivno certifikati koji jamče neke od elemenata održivosti

Nakon posljednjeg, kratkog filma ‘The Human Voice’ gdje smo uživali u izvedbi Tilde Swinton i Almodóvarovoj estetici, sada s nestrpljenjem čekamo novi film Madres Paralelas koji 10. rujna dolazi u kina. Glavne uloge imaju Penélope Cruz, Aitana Sánchez-Gijón i njegova vječna filmska muza Rossy de Palma

Uzgoj biljaka i vrtlarenje, zahvaljujući lockdownu, postao je jako trendi hobi. Nemogućnost putovanja na egzotične destinacije posebno je cijenu podigla egzotičnim ukrasima, naročito biljkama. Kod nas je prilično teško nabaviti neuobičajene biljke, a njihovo naručivanje iz inozemstva nije siguran način jer dostava često traje predugo za živu biljku. No od nedavno ni to nije problem jer online trgovina Džungla Plants prodaje i sigurno dostavlja zanimljiv izbor egzotičnih biljaka i sve ono što je potrebno za njihov uspješan uzgoj

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

STORYBOOK, jesen 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.