O Gibanjima – novom eksperimentalnom zvučnom događanju u Zagrebu razgovarali smo s Davorkom Begović i Miodragom Gladovićem

Prije nešto više od tjedan dana završila Gibanja – novo eksperimentalno zvučno događanje u Zagrebu! Gibanja su publici donijela premijerne izvedbe domaćih autora/ica i nastupe međunarodnih gostiju, no ono što nas je posebno impresioniralo su prostorno-zvučni radovi i eksperimenti različitih vrsta i formi te raznovrsnih poetika i pristupa zvuku u prostoru

event 02.07.2021.

Kroz Gibanja je realizirana jedna umjetnička rezidencija te pet novih umjetničkih produkcija u području višekanalnog eksperimentalnog zvuka hrvatskih autora i autorica: Andra Giunia, Dore Fodor, Davora Sanvincentija, Alexa Brajkovića i Tonija Meštovića. Domaćoj publici su se predstavili i cijenjeni međunarodni gosti: Aho Ssan i Rdeča Raketa & Patrick K.-H. & I.M.Klif.

Ulaz na program Gibanja bio je besplatan tako da je ama baš svatko mogao poslušati izvedbe, a što nas čeka na mogućem novom izdanju u razgovoru su otkrili pokretačica Gibanja Davorka Begović i Miodrag Gladović, inženjer elektrotehnike, glazbenik i multimedijalni umjetnik.

Gibanja su svojevrsni nastavak Izloga suvremenog zvuka, ovaj put pod okriljem Kontejnera. Po čemu su Gibanja drugačija?

Davorka Begović: Gibanja su drugačija po svojem sadržaju (odnosno programu), opsegu, ali i kontekstu u kojemu su nastala. Od samog početka i Izlog sam programski promišljala u kontekstu u kojemu je nastao, kao uostalom i cjelokupan program ondašnjeg Muzičkog salona SC kojeg sam vodila, a to je šira programska koncepcija Kulture promjene SC-a. Promišljala sam ga i kroz prostor u kojem se odvijao (i koji me inspirirao), ali i kroz vremenski kontekst – kako u muzičkom smislu tako i u društveno-kulturološkom. Naravno, područje mog interesa i djelovanja i dalje je u domeni eksperimentalnog zvuka i suvremenih glazbenih izričaja pa je logično da Izlog i Gibanja imaju dodirnih točaka. Međutim, njihova je najveća poveznica ona formalna, obzirom da je udruga KONTEJNER realizirala Gibanja u sklopu međunarodnog projekta i mreže Re-Imagine Europe.

Gibanja su bila opsegom i sadržajem prilagođena svakodnevici u kojoj živimo tako da smo na prvom Covid izdanju imali tek dva međunarodna gostovanja. Otegotne okolnosti smo okrenuli u prednosti i dodatno se koncentrirali na ulaganje u našu zajednicu kroz nove produkcije umjetnik/ca Andra Giunija, Dore Fodor, Davora Sanvincentija, Alexa Brajkovića i Tonija Meštrovića. Također, programski smo se fokusirali na područje prostornosti zvuka – prostorno-zvučna istraživanja, kompozicije i instalacije – područje umjetnosti zvuka koje je na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni itekako aktualno, a kod nas nešto manje zastupljeno.

Prvi dan festivala počeo je predavanjem Gibanja unutar i između formata kojim se objasnilo sve o tehničkim i umjetničkim aspektima difuzije zvuka u višekanalnim sistemima. Osim predavanja, Miodrag je vodio radionicu i mentorski program u višekanalnom studiju tijekom kojeg su domaći umjetnici kreirali ili specijalizirali svoje višekanalne kompozicije za Gibanja. Kako je publika reagirala na predavanje? Koliko ste uspjeli doprijeti do generalne zainteresirane publike, ili se ipak radi o onoj isključivo profesionalno zainteresiranoj, kao što su bili polaznici radionice i mentorskog programa? Kakvo je i vaše iskustvo prvog dana ovog novog eksperimentalnog zvučnog događanja?

Miodrag Gladović: Predavanje kao uvod u izvedbe višekanalnih kompozicija je postavljeno s idejom pojašnjenja višekanalnih zvučnih formata općoj publici, bez prevelikog ulaženja u tehničku dubinu i kompleksnost formata. Prolaskom kroz neke bitnije povijesne tehnološke i umjetničke reference smo došli do formata i alata koji su danas najčešće u primjeni. Sadržaj, odnosno prostorno zvučno iskustvo koje autor želi postići zapravo uvjetuje odabir formata i tehnologije, pri tom formati mogu biti standardizirani ili potpuno van standarda.

Jedan od formata kojem smo posebno posvetili pažnju i na predavanju i na radionici je Ambisonics, format koji omogućuje kreaciju trodimenzionalnog zvučnog polja, a prilagodljiv je različitim konfiguracijama zvučnika za reprodukciju. Među četiri izvedene kompozicije dvije su rađene u ambisonics formatu a dvije su rađene po načelu diskretnog odnosno kanalnog pristupa zvučničkim sekcijama u oktofonskom i kvadrofonskom postavu. Publika je bila znatiželjna i vjerujem da je predavanje postavilo dobru podlogu za razmišljanje o prostornosti zvuka te možda pomoglo percepciji izvedenih kompozicija.

Reakcije na izvedbe su bile vrlo pozitivne i od strane publike, ali i od strane samih autora/izvođača koji su zapravo prvi put nastupali u takvom formatu.

Eksperimentalna glazba i zvuk posljednjih godina dobiva sve veće priznanje i pozornost kod nas. Kako izgleda naša scena? Koga biste sve izdvojili, koga bi se trebalo slušati?

Davorka Begović: Pitanje je da li su eksperimentalniji glazbeni izričaji prisutni(ji) na našoj sceni tek posljednjih godina ili je to dojam kojeg stječe šira društvena zajednica? Naša scena ima naravno svoje krivulje razvoja, periode zgušnjavanja, intenziviranja, a onda i prorjeđivanja i popuštanja: početke, razvoje, završetke, nove početke. No bez obzira na svojevrsni diskontinuitet ipak svjedočimo i određenom kontinuitetu u bavljenju eksperimentalnom glazbom kojeg možemo, uz određene “rupe”, pratiti već desetljećima.

Činjenica jest da se proteklih desetak, petnaestak godina sve skupa dosta intenziviralo i da se eksperimentalna zajednica snažnije povezala, konsolidirala i time dovela do toga da je percipiramo kao scenu u pravom smislu te riječi. Naša scena je onakva kakvi su i njeni akteri/ce: aktivna i motivirana, zainteresirana i znatiželjna, kreativna i talentirana, uporna i marljiva. Ponekad s razlogom ljuta, ponekad tužna, ali u pravilu ipak nasmijana.

Izdvajati imena je dosta nezahvalno, a dodatno je teško s obzirom na poetičku različitost i raznovrsnost te stilsku širinu glazbenih izričaja koji su na ovaj ili onaj način eksperimentalni.

Prostor je u takvom stvaralaštvu prilično bitan. Kako ste se odlučili baš za ove prostore Gibanja, zbog čega su vas privukli?

Miodrag Gladović: Prostor je poprilično bitan. Na Gibanjima smo imali dvije dijametralno suprotne situacije: tunel Grič koji ima toliko izražen akustički karakter da sam prostor postaje instrument i bitan dio zvučne kompozicije te uvjetuje da i sama kreacija bude napravljena u tunelu. S druge strane, kompozicije izvedene u ZPC-u su rađene u studijskim uvjetima pa je i logičan izbor za izvedbu prostor koji je maksimalno akustički neutralan, tj. da minimalno utječe na kompozicije, a opet da volumenom omogući dojam prave žive, koncertne izvedbe.

Gibanja su ugostila i strane autore. Kakva je situacija u ovom umjetničkom području u njihovim zemljama, uspijevaju li lakše (ako da – kako?) realizirati svoje projekte (i umjetnička djela, radionice, festivale…)? Može li Hrvatska sa svojim umjetnicima i njihovim djelovanjem ravnopravno parirati? Kako vas “vani” vide?

Davorka Begović: Ako govorimo o zapadnoeuropskom kontekstu, od kuda smo ugostili umjetnike, svaka zajednica i scena ima svoje specifične izazove unutar društveno-političkog konteksta u kojem djeluje. U svakoj zemlji postoje određene prednosti i mane pa tako i kod nas. Kao članica Europske unije donekle smo ravnopravni s ostalim zemljama, s velikom razlikom nedostatnog sufinanciranja na nacionalnoj razini. Međutim, u umjetničkom smislu mislim da Hrvatska itekako može parirati!

U tom smislu vani nas vide kao malu, ali aktivnu i kreativnu zajednicu te kao snalažljivog i relevantnog partnera.

Pandemijska godina bila je prilično izazovna za sve umjetnike, kreativce, a vjerujemo posebno za one koji stvaraju eksperimentalnu umjetnost. Kako ste ju doživjeli/preživjeli?

Davorka Begović: Kao i cijelo društvo. Shvatili, prihvatili, borili se i preživjeli.

Kako će Gibanja izgledati u budućnosti? Možemo li očekivati i jesensko/zimsko izdanje?

Davorka Begović: Kad smo krenuli u Gibanja htjeli smo njihovu budućnost ostaviti otvorenom. Posebno u vrijeme neizvjesnosti koju svi skupa živimo. Željeli smo ih realizirati, odmaknuti se, evaluirati te iz toga krenuti dalje. No već tijekom samog događanja Gibanja su pokazala koliko nam je potreban “festival” koji okuplja eksperimentalnu glazbenu zajednicu. Koliko nam je potreban kontinuitet mjesta susreta i razmjene znanja i ideja, koliko nam nedostaju neki projekti koje smo bili primorani ugasiti.

Priželjkujem da Gibanja u post-covid budućnosti ugoste niz relevantnih glazbenika, skladatelja, umjetnika zvuka i eksperimentatora iz inozemstva te da budu kreator uzbudljivih zvučnih radova hrvatskih umjetnika i umjetnica. Da budu aktivan i relevantan sudionik i sukreator naše glazbene scene te da budemo otvoreni, progresivni i konstruktivno kritični.

No, buduće aktivnosti ovise naravno i o financijskim uvjetima. Kao što sam ranije rekla, Gibanja su realizirana kao dio projekta Re-Imagine Europe koji završava u rujnu ove godine. S našim partnerima iz mreže pripremamo novi projektni ciklus no s obzirom na kalendar Europske komisije, ako ostvarimo sufinanciranje projekt će krenuti tek sljedeće godine. Tako da ove godine neće biti jesenskog ili zimskog izdanja, ali nadam se da će za to biti prilike možda već dogodine.

Razgovarala: Tena Razumović Žmara

Foto: Damir Žižić, Vanja Babić

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Kaubojske ili biker boots možda nisu za plažu, ali u ljetnoj varijanti izgledaju odlično u paru s kratkim jeans hlačicama, minicama, ali i lepršavim haljinama u boho stilu, kao zanimljiv večernji element

S novim ljetnim izdanjem slavimo KULTURU HEDONIZMA I DOKOLIČARENJA. Digitalne nomade, tajne uvale i chefove na jahtama, imamo fetiš na torbe, istražujemo prikrivene identitete čija nas djela uzbuđuju, umjetnike, individualce… i donosimo ekskluzivne doživljaje – NEW YORK, PARIZ, UK i FRANCUSKA POLINEZIJA dali su posebnu nijansu i impuls ljeta stranicama našeg novog broja. Uživajte!

Ako ste do sada zbog nesnosnih gužvi zaobilazili Veneciju, ove sezone imate jedinstvenu priliku za proučavanje raskošnih palača podignutih na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova koji postepeno tonu u lagunu. Dakle, amblemska mjesta koja su zbog gužve najčešće nepodnošljiva, ove godine skoro da zjape prazna. Bizantska arhitektura Bazilike svetog Marka, Trga svetog Marka, gotika Duždeve palače, Bazilika svete Marije od Zdravlja, gondole u Canalu Grande ove godine se čine kao raskošna kulisa za neki romantični film, koji tek treba snimiti

Ako vas većina moderne umjetnosti ne oduševljava i često se pitate što ljudi vide u tri šare na platnu, te pritom konstatirate kako ipak želite vidjeti “vještinu”, tada vas trebamo uvjeriti da postoji mnogo suvremenih autora koji bi vas upravo vještinom mogli razoružati

Postoje oni neki posebni komadi koji brišu obrise stilova i sezona, ovo je naš izbor

Više od stoljeća čvrsto utkan u američku gastro tradiciju kao najomiljeniji sendvič neformalnih okupljanja i obiteljskih roštilja, hamburger je s vremenom postao i nedjeljiva asocijacija za fast food restorane. Ovaj ukusni sendvič po završetku Drugog svjetskog rata otisnuo se na uspješan kulinarski pohod svijetom kojim i danas vlada u bezbroj varijanti. U novije vrijeme, gurmanskim inačicama uvrstio se i u „haute cuisine“

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Studio iz Kopenhagena osmislio je mjesto iz mašte koje “nadilazi vrijeme, prostor i limite realnosti i gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost stapaju u digitalnom scenariju”, opustite se, odlutajte, a neke elemente iz interijera možete i kupiti te tako djelić imaginarnog hotela ponijeti u vlastiti dom

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Magazin StoryBOOK oduvijek je bio ozbiljno uronjen u kulturu, posebno u popkulturne sadržaje koji su i nama i našim čitateljima služili kao mjesto za bijeg u neku ljepšu i uzbudljiviju stvarnost. Ovo ljeto vas, kroz rubriku Kul-tura, na web stranici storybook.story.hr vodimo u najposebniju turu kroz kulturna događanja koja uključuju sve one opuštajuće doživljaje s elementima – SLUŠAJ, GLEDAJ i UŽIVAJ

Kad je ove godine objavila pjesmu “Nešto sam ti htjela reći”, Sabina Herman, u glazbenim krugovima poznata kao Queen of Sabe, novim spotom zaintrigirala je i mnoge ljubitelje prirode i putovanja. Nestvarni pejzaži koji oduzimaju dah pripadaju veličanstvenoj zemlji vatre, leda i vilenjaka – Islandu – u koju se ova talentirana glazbenica zaljubila već pri prvom od ukupno tri susreta

Alessandro Michele reinterpretirao je kodove Guccija na neki sebi svojstven način. Za talijansku modnu kuću bila je to nova renesansa, a brend je u stotu obljetnicu ušao kao jedna od najvažnijih modnih adresa današnjice. Evo kako je sve počelo još te davne 1921. godine u Firenci, kada je Guccio Gucci otvorio malenu trgovinu s kožnatim modnim dodacima

Nakon završene glumačke akademije u Zagrebu Marija je ostvarila zapažene uloge, bila je i stalna članica ansambla HNK Ivan pl. Zajc, no zbog jasne vizije što zapravo želi napustila je tu sigurnost i otisnula se u životnu pustolovinu. Ovu zanimljivu životnu priču u cijelosti potražite u raskošnom ljetnom izdanju magazina StoryBOOK. Razgovarala Ana Herceg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

O uspjehu brenda inspiriranog slow living filozofijom kao istinskom dozom luksuza Ana Herceg razgovarala je s Ivom Bravic Millereau, suosnivačicom i predsjednicom svjetskog wellness brenda RE.VITYL

Čak i prije pandemije koronavirusa u trend se počelo vraćati sporo putovanje. To znači putovati manje, no mudrije birati destinacije i više uživati u procesu, umjesto mahnito pratiti svoje često ambiciozne “to do” liste

Kate Elizabeth Winslet već u jedanaestoj godini počinje studirati dramu na prestižnim institucijama. Formalno obrazovanje napustila je sa šesnaest godina i u potpunosti se posvetila glumi. Do sada je ostvarila preko šezdeset uloga i osvojila niz prestižnih nagrada

Design studio Mireldy na čelu s art direktoricom, dizajnericom i ilustratoricom Imeldom Ramović osvojio je prvo mjesto na prestižnom američkom natjecanju Dieline Awards 2021 Presented by Adobe u kategoriji Beers, Ciders, Hard Seltzer & Malt za dizajn etiketa berlinske craft pivovare Fuerst Wiacek. Dieline Awards jedno je od najvećih dizajnerskih natjecanja koje svake godine dodjeljuje priznanja za najbolju ambalažu na globalnoj razini

Kada bolje razmislim, logično je da novi poslovni potez glazbenika Pharella Williamsa nosi ime sa sintagmom ‘good time’ u sebi. Glazbenik koji je u jednom trenutku dominirao glazbenim ljestvicama hitom Happy sada se bacio u hotelijerske poslovne vode. Otvorio je hotel naziva The Goodtime Hotel u Palm Beachu. No, ono što me je privuklo jest njegovo uređenje; pravi hommage art decou, no na jedan neopterećen, lagan, čak pastelni način

Iako smo treću sezonu gledali prije točno dvije godine, nakon svega par minuta prve epizode, nove, četvrte sezone, kao da smo bezbolno nastavili gdje smo stali 2019., kao da nije prošlo niti tjedan dana od posljednje epizode. Ako ste poklonik serije, nova sezona instantno će vas ‘usisati’. Trenutno je dostupno četiri epizoda za gledanje, dok će sve ostale sljedeće ‘izlaziti’ u tjednom ritmu

Podcasti nisu više nikakva novost, od početka 2000.-ih slušamo i gledamo razne podcaste, vezano uz svakojake teme i sadržaje. No, danas donosimo popis onih zbog kojih ćete često imati upalu trbušnih mišića. Čim ih krenete slušati, izmamit će vam osmijeh (a neki i zadovoljni sarkastični cer!) na lice – smijeh na glas je zagarantiran!

Glavobolju, pad imuniteta, umor, probleme sa snom, koncentracijom ili libidom od sada možete rješavati digitalnim zvučnim tabletama. Njihova posebnost, osim što su izmišljene i kreirane u Hrvatskoj, je ta što im je glavna supstanca zvuk. Sonic Pills možete kupiti online ili u fizičkom obliku, a s njima ćete dobiti kod kojim ćete otključati online zvučno-terapijsku seansu posebno kreiranu za neki problem. Ovaj zanimljiv multimedijalni proizvod osmislila je zvučna terapeutkinja Petra Crnetić, a projekt je već pobrao brojne nagrade diljem svijeta

One koji žive u neiscrpnom obilju teško je dojmiti još većim luksuzom. No umota li ga se u nešto vanzemaljsko, puno će lakše privući i njihovu pozornost. Putovanja u svemir ono je što golica maštu i budi strast najimućnijih ljudi svijeta, a čini se da će uskoro u prostranstvima svemira moći uživati i zavaljeni u luksuznom svemirskom hotelu.

Za sparnih kalifornijskih noći holivudska diva Marilyn Monroe u krevet je išla gola, noseći na sebi samo nekoliko kapi već tada kultnog parfema Chanel 5, a znate li po čemu je mirisao njezin mr. Big, američki predsjednik John F. Kennedy? Tajna šifra glasi: Eight & Bob.Može li se buteljirati ljetni hedonizam?

STORYBOOK, ljeto 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.