O Gibanjima – novom eksperimentalnom zvučnom događanju u Zagrebu razgovarali smo s Davorkom Begović i Miodragom Gladovićem

Prije nešto više od tjedan dana završila Gibanja – novo eksperimentalno zvučno događanje u Zagrebu! Gibanja su publici donijela premijerne izvedbe domaćih autora/ica i nastupe međunarodnih gostiju, no ono što nas je posebno impresioniralo su prostorno-zvučni radovi i eksperimenti različitih vrsta i formi te raznovrsnih poetika i pristupa zvuku u prostoru

event 02.07.2021.

Kroz Gibanja je realizirana jedna umjetnička rezidencija te pet novih umjetničkih produkcija u području višekanalnog eksperimentalnog zvuka hrvatskih autora i autorica: Andra Giunia, Dore Fodor, Davora Sanvincentija, Alexa Brajkovića i Tonija Meštovića. Domaćoj publici su se predstavili i cijenjeni međunarodni gosti: Aho Ssan i Rdeča Raketa & Patrick K.-H. & I.M.Klif.

Ulaz na program Gibanja bio je besplatan tako da je ama baš svatko mogao poslušati izvedbe, a što nas čeka na mogućem novom izdanju u razgovoru su otkrili pokretačica Gibanja Davorka Begović i Miodrag Gladović, inženjer elektrotehnike, glazbenik i multimedijalni umjetnik.

Gibanja su svojevrsni nastavak Izloga suvremenog zvuka, ovaj put pod okriljem Kontejnera. Po čemu su Gibanja drugačija?

Davorka Begović: Gibanja su drugačija po svojem sadržaju (odnosno programu), opsegu, ali i kontekstu u kojemu su nastala. Od samog početka i Izlog sam programski promišljala u kontekstu u kojemu je nastao, kao uostalom i cjelokupan program ondašnjeg Muzičkog salona SC kojeg sam vodila, a to je šira programska koncepcija Kulture promjene SC-a. Promišljala sam ga i kroz prostor u kojem se odvijao (i koji me inspirirao), ali i kroz vremenski kontekst – kako u muzičkom smislu tako i u društveno-kulturološkom. Naravno, područje mog interesa i djelovanja i dalje je u domeni eksperimentalnog zvuka i suvremenih glazbenih izričaja pa je logično da Izlog i Gibanja imaju dodirnih točaka. Međutim, njihova je najveća poveznica ona formalna, obzirom da je udruga KONTEJNER realizirala Gibanja u sklopu međunarodnog projekta i mreže Re-Imagine Europe.

Gibanja su bila opsegom i sadržajem prilagođena svakodnevici u kojoj živimo tako da smo na prvom Covid izdanju imali tek dva međunarodna gostovanja. Otegotne okolnosti smo okrenuli u prednosti i dodatno se koncentrirali na ulaganje u našu zajednicu kroz nove produkcije umjetnik/ca Andra Giunija, Dore Fodor, Davora Sanvincentija, Alexa Brajkovića i Tonija Meštrovića. Također, programski smo se fokusirali na područje prostornosti zvuka – prostorno-zvučna istraživanja, kompozicije i instalacije – područje umjetnosti zvuka koje je na međunarodnoj eksperimentalnoj sceni itekako aktualno, a kod nas nešto manje zastupljeno.

Prvi dan festivala počeo je predavanjem Gibanja unutar i između formata kojim se objasnilo sve o tehničkim i umjetničkim aspektima difuzije zvuka u višekanalnim sistemima. Osim predavanja, Miodrag je vodio radionicu i mentorski program u višekanalnom studiju tijekom kojeg su domaći umjetnici kreirali ili specijalizirali svoje višekanalne kompozicije za Gibanja. Kako je publika reagirala na predavanje? Koliko ste uspjeli doprijeti do generalne zainteresirane publike, ili se ipak radi o onoj isključivo profesionalno zainteresiranoj, kao što su bili polaznici radionice i mentorskog programa? Kakvo je i vaše iskustvo prvog dana ovog novog eksperimentalnog zvučnog događanja?

Miodrag Gladović: Predavanje kao uvod u izvedbe višekanalnih kompozicija je postavljeno s idejom pojašnjenja višekanalnih zvučnih formata općoj publici, bez prevelikog ulaženja u tehničku dubinu i kompleksnost formata. Prolaskom kroz neke bitnije povijesne tehnološke i umjetničke reference smo došli do formata i alata koji su danas najčešće u primjeni. Sadržaj, odnosno prostorno zvučno iskustvo koje autor želi postići zapravo uvjetuje odabir formata i tehnologije, pri tom formati mogu biti standardizirani ili potpuno van standarda.

Jedan od formata kojem smo posebno posvetili pažnju i na predavanju i na radionici je Ambisonics, format koji omogućuje kreaciju trodimenzionalnog zvučnog polja, a prilagodljiv je različitim konfiguracijama zvučnika za reprodukciju. Među četiri izvedene kompozicije dvije su rađene u ambisonics formatu a dvije su rađene po načelu diskretnog odnosno kanalnog pristupa zvučničkim sekcijama u oktofonskom i kvadrofonskom postavu. Publika je bila znatiželjna i vjerujem da je predavanje postavilo dobru podlogu za razmišljanje o prostornosti zvuka te možda pomoglo percepciji izvedenih kompozicija.

Reakcije na izvedbe su bile vrlo pozitivne i od strane publike, ali i od strane samih autora/izvođača koji su zapravo prvi put nastupali u takvom formatu.

Eksperimentalna glazba i zvuk posljednjih godina dobiva sve veće priznanje i pozornost kod nas. Kako izgleda naša scena? Koga biste sve izdvojili, koga bi se trebalo slušati?

Davorka Begović: Pitanje je da li su eksperimentalniji glazbeni izričaji prisutni(ji) na našoj sceni tek posljednjih godina ili je to dojam kojeg stječe šira društvena zajednica? Naša scena ima naravno svoje krivulje razvoja, periode zgušnjavanja, intenziviranja, a onda i prorjeđivanja i popuštanja: početke, razvoje, završetke, nove početke. No bez obzira na svojevrsni diskontinuitet ipak svjedočimo i određenom kontinuitetu u bavljenju eksperimentalnom glazbom kojeg možemo, uz određene “rupe”, pratiti već desetljećima.

Činjenica jest da se proteklih desetak, petnaestak godina sve skupa dosta intenziviralo i da se eksperimentalna zajednica snažnije povezala, konsolidirala i time dovela do toga da je percipiramo kao scenu u pravom smislu te riječi. Naša scena je onakva kakvi su i njeni akteri/ce: aktivna i motivirana, zainteresirana i znatiželjna, kreativna i talentirana, uporna i marljiva. Ponekad s razlogom ljuta, ponekad tužna, ali u pravilu ipak nasmijana.

Izdvajati imena je dosta nezahvalno, a dodatno je teško s obzirom na poetičku različitost i raznovrsnost te stilsku širinu glazbenih izričaja koji su na ovaj ili onaj način eksperimentalni.

Prostor je u takvom stvaralaštvu prilično bitan. Kako ste se odlučili baš za ove prostore Gibanja, zbog čega su vas privukli?

Miodrag Gladović: Prostor je poprilično bitan. Na Gibanjima smo imali dvije dijametralno suprotne situacije: tunel Grič koji ima toliko izražen akustički karakter da sam prostor postaje instrument i bitan dio zvučne kompozicije te uvjetuje da i sama kreacija bude napravljena u tunelu. S druge strane, kompozicije izvedene u ZPC-u su rađene u studijskim uvjetima pa je i logičan izbor za izvedbu prostor koji je maksimalno akustički neutralan, tj. da minimalno utječe na kompozicije, a opet da volumenom omogući dojam prave žive, koncertne izvedbe.

Gibanja su ugostila i strane autore. Kakva je situacija u ovom umjetničkom području u njihovim zemljama, uspijevaju li lakše (ako da – kako?) realizirati svoje projekte (i umjetnička djela, radionice, festivale…)? Može li Hrvatska sa svojim umjetnicima i njihovim djelovanjem ravnopravno parirati? Kako vas “vani” vide?

Davorka Begović: Ako govorimo o zapadnoeuropskom kontekstu, od kuda smo ugostili umjetnike, svaka zajednica i scena ima svoje specifične izazove unutar društveno-političkog konteksta u kojem djeluje. U svakoj zemlji postoje određene prednosti i mane pa tako i kod nas. Kao članica Europske unije donekle smo ravnopravni s ostalim zemljama, s velikom razlikom nedostatnog sufinanciranja na nacionalnoj razini. Međutim, u umjetničkom smislu mislim da Hrvatska itekako može parirati!

U tom smislu vani nas vide kao malu, ali aktivnu i kreativnu zajednicu te kao snalažljivog i relevantnog partnera.

Pandemijska godina bila je prilično izazovna za sve umjetnike, kreativce, a vjerujemo posebno za one koji stvaraju eksperimentalnu umjetnost. Kako ste ju doživjeli/preživjeli?

Davorka Begović: Kao i cijelo društvo. Shvatili, prihvatili, borili se i preživjeli.

Kako će Gibanja izgledati u budućnosti? Možemo li očekivati i jesensko/zimsko izdanje?

Davorka Begović: Kad smo krenuli u Gibanja htjeli smo njihovu budućnost ostaviti otvorenom. Posebno u vrijeme neizvjesnosti koju svi skupa živimo. Željeli smo ih realizirati, odmaknuti se, evaluirati te iz toga krenuti dalje. No već tijekom samog događanja Gibanja su pokazala koliko nam je potreban “festival” koji okuplja eksperimentalnu glazbenu zajednicu. Koliko nam je potreban kontinuitet mjesta susreta i razmjene znanja i ideja, koliko nam nedostaju neki projekti koje smo bili primorani ugasiti.

Priželjkujem da Gibanja u post-covid budućnosti ugoste niz relevantnih glazbenika, skladatelja, umjetnika zvuka i eksperimentatora iz inozemstva te da budu kreator uzbudljivih zvučnih radova hrvatskih umjetnika i umjetnica. Da budu aktivan i relevantan sudionik i sukreator naše glazbene scene te da budemo otvoreni, progresivni i konstruktivno kritični.

No, buduće aktivnosti ovise naravno i o financijskim uvjetima. Kao što sam ranije rekla, Gibanja su realizirana kao dio projekta Re-Imagine Europe koji završava u rujnu ove godine. S našim partnerima iz mreže pripremamo novi projektni ciklus no s obzirom na kalendar Europske komisije, ako ostvarimo sufinanciranje projekt će krenuti tek sljedeće godine. Tako da ove godine neće biti jesenskog ili zimskog izdanja, ali nadam se da će za to biti prilike možda već dogodine.

Razgovarala: Tena Razumović Žmara

Foto: Damir Žižić, Vanja Babić

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Za razliku od ženske mode o kojoj se najčešće piše i koju se strastveno prati, muška je moda oduvijek bila pomalo zapostavljena. No, to nipošto ne znači da ona nije vrijedna proučavanja i da je nevažna. Upravo zato, legendarni je londonski muzej Victoria and Albert odlučio posvetiti svoju iduću veliku izložbu upravo toj temi – […]

Za sebe volim vjerovati da sam najbliže Freudovoj teoriji koju je postavio na početku stoljeća, a koja kaže da su fotografije zapravo najbliže onom što je on nazivao nesvjesnim, ulaz u naše želje, strahove, snove, iluzije te da na nekoj nesvjesnoj razini odaberemo okinuti fotku baš u trenu kada se slika donekle poklopi s našom unutarnjom ili je pak na neki način oživi, pokrene, potakne nas na neko posve drugo gledanje…, otkriva nam naša svestrana novinarka, spisateljica, fotografkinja te glavna urednica Cosmopolitana Aleksandra Orlić uoči izložbe fotografija – ANIMA, Druga lica Rovinja i Zagreba – koju možete pogledati od 21. listopada do 28. studenog u Muzeju grada Zagreba

Dalibor Matanić možda je domaći najplodniji režiser, a koji posljednjim svojim radovima niže nagradu za nagradom. Iako nas je isprva iznenadila, ne možemo reći da nije bila očekivana nagrada Grand Prix koju je njegova nova serija ‘Područje bez signala’ osvojila na prestižnom festivalu Series Mania koji se održao od 26. kolovoza do 2. rujna ove godine. Na festivalu je prikazano više od 60 ekskluzivnih premijera serija iz cijeloga svijeta, a u natjecateljskom programu Panorama International u kojem je ‘Područje bez signala’ nagrađeno titulom najbolje serije, u konkurenciji je bilo 15 serija

Dvije prijateljice, Sabina Rešić i Azra Salkanović, autorice su novog zanimljivog hrvatskog brenda NUUIT. Ovi trenutačno poprilično popularni modni dodatci su izrađeni od dva sloja vrlo mekane kože te ugodni za nošenje. Namijenjeni su prvenstveno ženama koje prate modu i uvijek su u potrazi za novim stvarima i idejama. To su osobe koje teže autentičnom modnom izričaj i ne nedostaje im hrabrost nositi neobične odjevne komade kao što su NUUIT harnessi

Psihijatar Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područja psihologije ovisnosti te kritičkog pamfleta ‘Prava istina o psihijatriji’. Donosimo isječak iz njegove posljednje knjige ‘Ludilo uzvraća udarac’ u kojoj je izložio više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom

Glitch art neki uspoređuju s punkom. On je sustavna pogreška koja mijenja vizualni dojam i pandan je našoj osobnoj ranjivosti. Jer u svijetu koji strogo teži savršenstvu biti greška postalo je vrijednost po sebi, a veliki revival glitch arta dogodio se dijelom i zbog izazivanja medija koji su se mnogima činili izvan dosega te su smatrani ekskluzivnim, glossy, nerealističnim i bez mane. Glitch art postao je više od pokreta koji veliča nesavršenosti i komentira suvremenu kulturu, ušao je u naše osobne datoteke, ali i u mainstream medije, što je zanimljivo s obzirom na to da je kritika pop kulture i njezinih trendova, otkriva Vedrana Sunko

Popularna serija knjiga ‘Catwalk’ potkraj listopada dobiva novo pojačanje – tom posvećen bogatoj povijesti talijanske modne kuće Versace. Knjiga sa zlatnim koricama nosi naziv ‘Versace Catwalk: The Complete Collections’ i sastoji se od impozantnih 1200 fotografija s modnih revija i kratkim tekstovima koji prate vizuale dajući temeljiti uvid u svaku Versace kolekciju, ali i u […]

Djelo je napravljeno posebno za umjetničinu retrospektivnu izložbu Yayoi Kusama koja je održana u Reini Sofiji, u Madridu, Centru Pompidou, u Parizu, Tate Modern, u Londonu i Muzeju američke umjetnosti Whitney, u New Yorku, 2011. i 2012. To je bila najveća instalacija koju je napravila do tada. Kao što drugi dio naslova djela sugerira, djelo nastoji vizualizirati život kao ‘briljantno’ iskustvo. Djelo postoji u tri izdanja od kojih je ova verzija (koja je opsjela Instagram!) u vlasništvu Tatea

Magazin StoryBOOK s novim brojem slavi umijeće življenja na umjetnički način, izdvojite vrijeme i uživajte u istraživanju imaginarija zanimljivih umjetnika, svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića, koji je prije 35 godina preselio u SAD i postao umjetnički direktor časopisa Time te ilustrator za New York Times, razgovarali smo o angažiranoj umjetnosti i toleranciji. Naučite […]

Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti

Dvije briljantne serije fotografija koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tematiziraju noćni život u Parizu i New Yorku spajajući tako nostalgiju i izlaske za kojima smo toliko dugo čeznuti, zovu nas na partijanje. Zavirite!

Na izboru The Best Chef Awards 2021. Ana Roš, glavni chef slovenskog te svjetski poznatog restorana Hiša Franko, u kojem isključivo s namirnicama iz regije utjelovljuje svoju viziju stvarajući osebujnu kulinarsku čaroliju, zauzela je sedmo mjesto. O veličini uspjeha dodatno govori i činjenica da je Ana jedina žena u top 10! Donosimo ekskluzivni intervju koji je Ana dala za StoryBOOK, a u kojem priča o strasti prema kuhanju koja ju je, zahvaljujući predanom radu, dovela u vrh gastronomskog svijeta

Volite li modnu fotografiju starih majstora kao što su Irving Penn ili Richard Avedon, tada ćete zasigurno obožavati studijske fotografije koje su nastale kao vizuali za novu kolekciju modne kuće Schiaparelli. Premda je dio fotografija u boji, a dio u crno-bijeloj tehnici, kako bi se predočila dualnost Else Schiaparelli koja je poslužila kao nadahnuće za […]

180 Studios 14. listopada ove godine javnosti predstavlja izložbu originalnih setova, rekvizita, kostima i umjetničkih djela koja osvjetljavaju jedinstvenu estetiku djela, filma ‘The French Dispatch’ Wesa Andersona

Kada je legendarni britanski glazbenik David Bowie preminuo u siječnju 2016. godine, njegovi obožavatelji su se, premda nevoljko, pomirili s time da je došao kraj jednoj plodnoj karijeri, te da im ne preostaje ništa drugo nego iznova preslušavati neke od njegovih brojnih albuma ili pak gledati neki od nebrojenih filmova koje je tijekom svoje karijere […]

Red Hot Chili Peppers najavili su svoju prvu turneju otkad se gitarist John Frusciante vratio u grupu! Turneju su najavili u satiričnom videu, televizijskim vijestima, postaje KHOT. Naravno da tv postaja ne postoji, izmišljena je!

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

Sjećate li se onih zlatnih vremena u kojima je cvjetala popularnost ‘Prijatelja’, a ravna i stepenasta frizura boje meda koju je nosila Rachel Green bila je sveti gral u domeni najljepših celebrity frizura?

Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, što je, očekivano, prouzrokovalo humanitarnu krizu zabrinjavajućih razmjera. Kao što su mnogi mediji dosad izvještavali, ženska su prava i slobode posebno ugrožena, a na meti nove vlasti našle su se i afganistanske novinarke. Sudeći po izvještavanju Reporters Sans Frontièresa, od 700 novinarki koje su donedavno radile u Kabulu, svoja radna mjesta zadržalo je njih tek 39. Evo kako im možemo barem simbolično pomoći

Priča inspirirana kultnim londonskim hotelom Savoy u kojem je osnivač kuće, Guccio Gucci, radio kao mladić i gdje je, gledajući glamurozne goste hotela kako hodaju lobijem, uživao u njihovim modnim izdanjima pronalazeći inspiraciju za svoj budući rad, poslužila je keativnom dvojcu Alas i Piggott kao temelj priče za moćnu kampanju. Zavirite u čudesan Gucci svijet

Paolo Sorrentino, majstor prekrasnih filmova, ove jeseni donosi još jedno (ako je suditi prema traileru) isto takvo prekrasno ostvarenje – film ‘The Hand of God’. Sorrentino se ovim filmom vraća u rodni grad kako bi ispričao svoju najosobniju priču, priču o sudbini i obitelji, sportu i kinu, ljubavi i gubitku.

Možda na prvu djeluje neobično i nekonvencionalno, no u suradnji s umjetnicima mlađe i srednje generacije realizirano je jedanaest umjetničkih intervencija u Kaznionici u Turopolju i Odgojnom zavodu u Turopolju. Projekt Sloboda stvaranja, uključit će još oslikavanje Zatvora u Rijeci, Probacijskog ureda u Zagrebu, Zatvora u Bjelovaru i Zatvora u Zagrebu

Proces starenja je neizbježan, što ne znači da na njega ne možemo utjecati. Dovoljno je upoznati “mehaniku’” starenja kože, početi osluškivati njezine potrebe, a svoj beauty režim prilagoditi njezinim zahtjevima. Imali 20 ili 60 godina, jedno se nikad ne mijenja – zaštitite kožu od vanjskih oštećenja, UV zračenja, onečišćenog zraka i duhanskog dima. klonite se loše prehrane, neaktivnosti i stresa

Donosimo vam recept za slatki zalogaj koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Održiva moda je veliki trend, no to ne znači da je lako kupiti komad koji je uistinu održiv. Odnosno proces nije jednostavan, a ono što pomaže su definitivno certifikati koji jamče neke od elemenata održivosti

Nakon posljednjeg, kratkog filma ‘The Human Voice’ gdje smo uživali u izvedbi Tilde Swinton i Almodóvarovoj estetici, sada s nestrpljenjem čekamo novi film Madres Paralelas koji 10. rujna dolazi u kina. Glavne uloge imaju Penélope Cruz, Aitana Sánchez-Gijón i njegova vječna filmska muza Rossy de Palma

Uzgoj biljaka i vrtlarenje, zahvaljujući lockdownu, postao je jako trendi hobi. Nemogućnost putovanja na egzotične destinacije posebno je cijenu podigla egzotičnim ukrasima, naročito biljkama. Kod nas je prilično teško nabaviti neuobičajene biljke, a njihovo naručivanje iz inozemstva nije siguran način jer dostava često traje predugo za živu biljku. No od nedavno ni to nije problem jer online trgovina Džungla Plants prodaje i sigurno dostavlja zanimljiv izbor egzotičnih biljaka i sve ono što je potrebno za njihov uspješan uzgoj

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

STORYBOOK, jesen 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.