Martina Petrović: ‘Kad jednom izađete izvan hrvatskih granica, lakše pronalazite partnere i dodatne izvore financiranja’

Voditeljica Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA Hrvatske, Martina Petrović, ponosna govori o hrvatskim rezultatima, odnosno o ukupnom iznosu od 10 milijuna eura koji su hrvatski korisnici uspjeli osigurati putem različitih poziva Potprograma MEDIA od sredine rujna 2008. sve do danas

event 28.06.2021.
Martina Petrović

Voditeljica ste Deska Kreativne Europe – Ureda MEDIA. Približite nam malo ciljeve, smjer, viziju svoje funkcije…

Iako je zadaća Deska davati savjete i odgovarati na upite hrvatskih filmskih i televizijskih profesionalaca te autora videoigara, objašnjavajući im različite strategije financiranja i kriterije prihvatljivosti njihovih djela, nastojim istodobno biti aktivna i u osmišljavanju te organizaciji inovativnih i kreativnih radionica – važnih instrumenata izobrazbe, informiranja i umrežavanja hrvatskih, kao i europskih filmskih profesionalaca. Voljela bih pritom svakako istaknuti da je uloga Deska isključivo savjetodavna. Drugim riječima, projekte hrvatskih filmaša u sklopu 14 natječaja namijenjenih producentima, organizatorima festivala, distributerima, kinima ocjenjuju te o njihovim odobrenim iznosima sufinanciranja odlučuju nezavisni eksperti. Njih odabire Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), koja je operativno tijelo Europske komisije. Također, ne može se dogoditi da hrvatske projekte ocjenjuju hrvatski stručnjaci, nego se uvijek poštuje pravilo da naše projekte vrednuju nezavisni eksperti koji nisu iz Hrvatske.

Nacionalni deskovi ponekad u očima filmskih profesionalaca i producenata djeluju kao institucije koje im žele otežati život. Iako svoj posao doista radim sa srcem, ne mogu filmaše posve zaštititi od birokratskih procedura koje moraju proći. Moj je posao organizirati sastanke s njima, proći raspisivanje prijavnica te im pomoći savjetima, sugestijama i uputama kako bi njihovi scenariji i strategije za film bili prihvatljivi za određene natječaje.

Najizazovniji je dio posla kako, primjerice, novi Potprogram MEDIA 2021. – 2027. što bezbolnije predstaviti hrvatskim filmašima. Iskreno govoreći, radi se punom parom, a sve kako bi pozicija hrvatskih filmaša, hrvatskih filmskih festivala i drugih korisnika iz Hrvatske bila ravnopravna s prijaviteljima iz drugih, odnosno 37 zemalja članica Potprograma MEDIA. Točno je da se kasni sa svime, ali nadam se da nećemo dugo čekati objavu novih poziva. Preostaje usvajanje pravnog okvira na razini Europske unije pa se iskreno nadam da će postojati određeno razumijevanje s obzirom na situaciju. S druge strane najdraži je dio posla kad pogodim pravi trenutak organizacije radionice/događanja koja propitkuje aktualne teme – od problematike jednake zastupljenosti projekata iz zemalja niskog produkcijskog kapaciteta do TV pripovijedanja ili pak važnosti osnaživanja festivala kao alternativnih modela distribucije. Jednako tako sretna sam kad u tom velikom broju programa usavršavanja znam preporučiti onaj koji najviše odgovara potrebama filmskog projekta i autorskog tima te kad jednog dana taj projekt sudjeluje u sklopu međunarodnih filmskih festivala ili pak osvoji nagradu. I na kraju mislim da se najviše veselim svakom pojedinačnom hrvatskom rezultatu i često mi naši korisnici znaju reći da se više radujem njihovim rezultatima nego oni sami. Kada volite to što radite i kada ste istodobno sretni zbog uspjeha drugih, možemo puno toga postići. Samo zajedničkim stremljenjima, komunikacijom i razmjenom informacija možemo biti na dobrom putu te biti sigurni da koračamo i prema vlastitom uspjehu.

Od 2008. do danas ostvarili ste izvrsne rezultate, osigurali ukupno 10 milijuna eura za hrvatske korisnike Potprograma MEDIA. Na što ste najponosniji, odnosno koji su projekti postigli najveće uspjehe i potpuno opravdali ulaganja?

Ponosna sam na hrvatske rezultate, odnosno na ukupan iznos od 10 milijuna eura koji su hrvatski korisnici uspjeli osigurati putem različitih poziva Potprograma MEDIA od sredine rujna 2008. sve do danas. Pritom bih svakako željela istaknuti da se Hrvatska, kao 32. punopravna članica tadašnjeg Programa MEDIA i jedina zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, uspjela pozicionirati i nametnuti svojim rezultatima u odnosu na zemlje članice Europske unije. Danas je riječ o 38 zemalja članica Potprograma MEDIA i često su hrvatski prijavitelji, tj. hrvatski korisnici, natječući se s “velikim” zemljama članicama, bili pri samome vrhu ljestvice uspješnosti s obzirom na broj odobrenih projekata ili na temelju ostvarenih financijskih iznosa.

Željela bih istaknuti da smo i nakon spajanja dvaju potprograma − Kultura i MEDIA − u Program Kreativna Europa 2014. godine nastavili uspješne rezultate u dobivanju potpora, posebno za razvoj pojedinačnih projekata i onih namijenjenih filmskim festivalima. Usporedbe radi, od 15. rujna 2008. do 31. prosinca 2013. podržan je razvoj sedamnaest filmskih projekata (filmova i TV serija) te četiriju filmskih festivala. S druge strane, od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. podržan je pak razvoj 49 hrvatskih dugometražnih hrvatskih filmova i TV serija te jedan kratki animirani film, dva televizijska projekta u sklopu zahtjevnog poziva za TV programiranje i četiri hrvatske videoigre. Kada govorimo o pozivima koji se odnose na promidžbu i distribuciju europskog filma, važno je istaknuti da je čak 14 hrvatskih kina osiguralo potporu putem jedinstvene mreže kina Europa Cinemas, ukupno je devet hrvatskih distributera osiguralo potporu za distribuciju europskog filma, dok je pet hrvatskih filmskih festivala 2015. uspjelo prema osiguranim sredstvima pozicionirati Hrvatsku na visoko treće mjesto u odnosu na 39 zemalja članica Potprograma MEDIA, a dva hrvatska filmska 2020. godine sudjeluju putem poziva za mreže festivala.

U svibnju se obilježila i 30. godišnjica Potprograma MEDIA gdje ste predstavili prvi dokumentarni TV omnibus koji je nastao u koprodukciji nekoliko europskih zemalja. Što je sve potrebno da se jedan takav projekt realizira?

Pod okriljem obilježavanja 30 godina Potprograma MEDIA te ususret novom Programu Kreativna Europa 2021. – 2027. DKE – Ured MEDIA Hrvatske je organizirao događanje „Europski film: razlike koje postaju prilike!“. Fokus dviju panel–diskusija bila je suradnja i studija slučaja „Granice“. Riječ je o prvom TV omnibusu dokumentarnog serijala koji je podržan u sklopu zahtjevnog poziva televizijsko prikazivanje Potprograma MEDIA prošle godine, a koji podrazumijeva sudjelovanje četiri producentske kuće: Off World (nositelj projekta / Belgija) te partnera na projektu (Kinoteka / Hrvatska, In Script / Litva te Relation04 Media / Norveška). Koliko je važno promovirati uspješne suradnje i koprodukcije koje je podržao Potprogram MEDIA, potkrepljuje i činjenica da je događanje pratilo 7382 gledatelja!

U sklopu prošlogodišnjeg prvog poziva za TV prikazivanje Potprogram MEDIA prepoznao je važnost ovog projekta dodijelivši mu ukupan iznos od 225.000 eura. Hrvatska se našla na listi 35 odobrenih projekata iz 11 zemalja članica Potprograma MEDIA. Od ukupno 35 odobrenih televizijskih projekata 17 ih pripada kategoriji zemalja visokog produkcijskog kapaciteta (49%), 15 kategoriji zemalja srednjeg produkcijskog kapaciteta (43%), dok samo 3 projekta dolaze iz zemalja niskog produkcijskog kapaciteta (8%). Važno je također istaknuti da se radi o 5 animiranih, 13 dokumentarnih i 17 igranih projekata.

Producent Frederik Nicolai (Off World) iz Belgije je autor, glavni producent te ujedno glavni „pokretač“ ovog zahtjevnog projekta. On je u isto vrijeme poveznica između svih šest epizoda i njihovih kreativnih timova te zahvaljujući njegovu entuzijazmu i upornosti, uspio je pronaći one kreativne timove kojima je bilo stalo progovoriti o različitim oblicima, značenjima i svrsi (ne)europskih granica. Kada govori konkretno o ovom projektu, često se zna istaknuti da, premda sve granice imaju jednu te istu svrhu – jasno odijeliti i označiti različita područja, u stvarnosti nijedna granica nije slična drugoj: što se zadržava unutra, a što ostaje vani? Granice na izniman, jedinstven način odražavaju političke, kulturne i društvene procese koji se odvijaju na obje strane granične crte, kao i dinamiku koju ti procesi proizvode. Mikrokontekstom šest graničnih područja i njihovih stanovnika projekt zaranja u današnje sudioništvo naroda i nacija u potrazi za identitetom, sigurnošću i solidarnošću. Granica je tako idealna dramaturška nit za pristup raznim evolucijama rascjepkanog europskog identiteta i njihovoj velikoj mnogostrukosti.

U sklopu prve panel-diskusije događanja „Europski film: razlike koje postaju prilike!“ kojim se obilježila 30. godišnjica Potprograma MEDIA razgovarali ste s gostima na temu suradnje, ozelenjavanja te kvalitete i različitosti, a koje su ključne za novo razdoblje Potprograma MEDIA. Što sve možemo očekivati u narednom periodu novog Programa Kreativna Europa 2021. – 2027.?

Tijekom 30 godina Potprogram MEDIA imao je ključnu ulogu u razvoju nezavisnih europskih koprodukcija, cirkulaciji audiovizualnih djela i konkurentnosti sektora. Kako se približavamo novom razdoblju Programa Kreativna Europa 2021. – 2027., ponovno objedinjujući potprograme Kulturu i MEDIA, trebao bi ispuniti snažna očekivanja europskog audiovizualnog sektora koji trenutačno prolazi velike strukturne promjene zbog pandemije bolesti COVID-19.

S namjenskim proračunom većim od 2,4 milijarde eura, a koji podrazumijeva trenutačnih 1,8 milijardi eura te dodatnih 0,6 milijardi eura, novi će program nastaviti promovirati kulturne i jezične raznolikosti, kulturnu baštinu i konkurentnost te omogućiti kulturnim i kreativnim organizacijama, kao i njihovim profesionalcima zajedničko stvaranje i prekograničnu suradnju s ciljem dosezanja šire publike, baveći se trenutačnim društvenim pitanjima te posebno podržavajući nove umjetnike. Potprogram MEDIA nastavit će podržavati projekte s europskom i međunarodnom dimenzijom, njegovanje talenata te poticanje korištenja novih tehnologija za jačanje konkurentnosti sektora.

Potpora za TV prikazivanje jedna je od zahtjevnijih kategorija Potprograma MEDIA i najveći uspjeh unutar nje ostvaruju zemlje visokog i srednjeg produkcijskog kapaciteta. Slijedom navedenog želim istaknuti da je za razdoblje 2014. – 2020. ukupno osigurano otprilike 91 milijun eura za ukupno 333 televizijskih projekata. Od toga, 170 ih pripada kategoriji zemalja visokog produkcijskog kapaciteta (51,1%), 133 zemljama srednjeg produkcijskog kapaciteta (39,9%), a 30 zemljama niskog produkcijskog kapaciteta (9%). Sve smo bliži trenutku objave poziva (njih ukupno 14) i iskreno se nadam da će Potprogram MEDIA u sklopu Programa Kreativna Europa 2021. – 2027. dodatno raditi na osnaživanju projekata televizijskog prikazivanja u financijskom smislu, ali i u kontekstu osnaživanja raznolikosti produkcijskih kapaciteta kojima producentske kuće pripadaju. Ono što mogu podijeliti s vama jest da će, u odnosu na prethodni kriterij sudjelovanja tri televizije, u sljedećem razdoblju fokus biti na minimalnom sudjelovanju dviju televizija. A što je suradnja u pogledu koprodukcija raznolikija, prijavitelji će moći ostvariti tzv. dodatne bodove. Također, novi poziv TV prikazivanje podrazumijevat će suradnju producentske tvrtke, televizija, ali i suradnju s platformama na zahtjev. S obzirom na novonastale okolnosti koje su prouzročile zatvaranje kina i nemogućnost održavanja događanja u kreativnom i kulturnom sektoru, platforme na zahtjev doživjele su visoku popularnost i znatnu transformaciju. Usprkos dugogodišnjem postojanju platformi na zahtjev, one nisu nikada bile popularne i korištene u ovom obimu. Statistički gledano, smatra se kako se u ožujku 2020. godine postotak korisnika opcije platformi na zahtjev (VoD) povećao za gotovo 30% u odnosu na isto vrijeme 2019. godine, dok je postotak korištenja opcije pretplate na platforme na zahtjev (SVoD) u ožujku porastao za čak 53% u odnosu na prošlu godinu. Povećanje broja korisnika i popularnosti platformi na zahtjev omogućilo je jednostavniji pristup VoD platformama, kao i veću mogućnost praćenja filmova i drugih događanja iz područja kulture cijele Europe.

Nadam se da će i novi Potprogram MEDIA u sklopu Programa KE 2021. – 2027. nastaviti pozitivan slijed prethodno usvojenih mjera na europskoj i nacionalnoj razini, a imajući u vidu potrebno vrijeme i uvođenje određene fleksibilnosti za oporavak europske AV industrije. Stoga je važno kontinuirano raspravljati o mogućnostima koje nacionalne i institucije EU mogu poduzeti kako bi zaštitile sve dionike europskog AV sektora u ovom i dalje neizvjesnom razdoblju.

Možete li nam izdvojiti neke ideje/projekte koji su vam u posljednje vrijeme najzanimljiviji?

Volim istaknuti da je TV serija “Područje bez signala” u režiji Dalibora Matanića, a u produkciji Kinorame iza koje stoji Ankica Jurić Tilić, prva hrvatska TV serija koja je podržana i za razvoj projekta i za TV prikazivanje. Jednako tako, Animafest Zagreb jedini je hrvatski festival koji je u ulozi nositelja uspio osigurati pojedinačnu festivalsku i potporu za mreže festivala CEE Animation Festival Network.

Tu je i jedini hrvatski program stručnog usavršavanja (ZagrebDox Pro) koji kontinuirano dobiva sredstva Potprograma MEDIA još od 2012. godine. Putem poziva za razvoj publike, filmsko obrazovanje, promidžbu europskih audiovizualnih djela putem interneta te pilot-projekta Europske komisije “Kina – inovativni centri” hrvatske su organizacije, bilo s pozicije nositelja projekta ili partnera, sudjelovale u čak 12 projekata.

Martina Petrovic, voditeljica ureda Media desk Hrvatske / Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Kakav je potencijal hrvatskog audiovizualnog sektora u Europi?

Smatram da su osnutak Hrvatskog audiovizualnog centra te ulazak u tadašnji Program (današnji Potprogram) MEDIA uvelike pridonijeli pozicioniranju Hrvatske u sklopu europske i međunarodne kinematografije, a hrvatski film, odnosno hrvatska kinematografija, danas zasigurno više nije nepoznanica.

Kad jednom izađete izvan hrvatskih granica, lakše pronalazite partnere i dodatne izvore financiranja, a uspijevate se pozicionirati i kao izvoznik određenih znanja. Tako i naše filmaše počinju sve češće zvati na različite radionice u drugim zemljama, sudjeluju u različitim vrstama edukacije i sve su prisutniji na europskoj, odnosno međunarodnoj sceni.

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u promociji, brendiranju i pozicioniranju hrvatskog audiovizualnog sektora, kakve su šanse malih u svijetu velikih i moćnih?

Iako su ponekad pri ispunjavanju određenih smjernica poziva na snazi bili iznimno visoki kriteriji, dosad se nije dogodilo da nakon zaključenja poziva hrvatski korisnici ne osiguraju financijska sredstva Potprograma MEDIA bilo u ulozi partnera ili samog prijavitelja.

Potprogram MEDIA pruža potporu putem 14 poziva za podnošenje projektnih prijedloga, a hrvatski su prijavitelji u 2020. – dakle u završnoj rekordnoj i izazovnoj godini Potprograma – bili uspješni u čak 11 kategorija. U navedenom sedmogodišnjem razdoblju sudjelovalo je ukupno 70 organizacija. To je zaista velik uspjeh za Hrvatsku u kontekstu Potprograma MEDIA! S obzirom na ukupan broj prijavitelja iz 38 zemalja članica, svaki poziv, odnosno natječaj se brojio i bio određena vrsta izazova. No hrvatski prijavitelji/korisnici pokazali su da itekako imaju što ponuditi u kontekstu filmova i projekata te biti jednako konkurentni onima iz preostalih 38 zemalja.

Može li se u Hrvatskoj živjeti od umjetnosti?

Ima jedna uzrečica koja kaže otprilike ovako: “Kad postoji volja, postoji i način!” Drugim riječima, danas, kada smo dio šire europske priče, vjerujem da svatko pridonosi svojim znanjem i stručnosti u osnaživanju naše, odnosno hrvatske kulturne politike. Važno je uvijek imati u vidu da se jedino zajedničkim radom, tzv. zajedničkim stremljenjima, komunikacijom i razmjenom informacija možemo uspješno pozicionirati te biti jednako konkurentni u odnosu na druge kulturne politike na razini cijele Europe.

I na kraju sve je moguće, odnosno svaki se uspjeh može ostvariti ako uložite svoje srce i pritom volite to što radite, tj. ako ste pritom savjesni i odgovorni. Ako i vjerujete u to što radite i rastete u nadi, možete biti puni vjere i u druge te nade u vlastite i uspjehe drugih.

Ipak, audiovizualna industrija definitivno je među najpogođenijim skupinama u ovo doba pandemije. Kako vi gledate na ovu krizu, vidite li svjetlo na kraju tunela kad je o audiovizualnoj industriji riječ?

Točno je da je europski audiovizualni sektor doživio ozbiljne kratkoročne i dugoročne posljedice zbog krize uzrokovane COVID-19. Trenutačne posljedice krize bile su raznolike i zahvatile su gotovo sve glavne grane audiovizualnog sektora, od prekida produkcijskih projekata do zatvaranja kina. No ima i uspješnih priča koje treba promovirati u ovim izazovnim vremenima.

Bez obzira na odgode snimanja filmova, zatvaranje kina te hibridna održavanja hrvatskih filmskih festivala nastojala sam maksimalno pomoći hrvatskim prijaviteljima pri raspisivanju projekata, organizirati webinare i individualna savjetovanja te ih povezati s odgovarajućim partnerima. Jednostavno nema odustajanja i bez obzira na neizvjesnost situacije bilo mi je važno da u završnoj godini sedmogodišnjeg razdoblja izvučemo maksimum sufinanciranja koji se nudio putem poziva.

Primjerice, 2020. bila je s jedne strane izazovna zbog pandemije, a s druge rekordna i najbolja godina u kontekstu uspješnih hrvatskih rezultata. Drugim riječima, prvi su put hrvatski korisnici bili uspješni u 11 od ukupno 14 poziva za predlaganje projekata Potprograma MEDIA. Odnosno uspjeli su ostvariti ukupan i rekordan iznos od 2,260.241 euro, što je prema visini sredstava najbolji ostvaren godišnji iznos od 2008. godine!

Razgovarala: Ana Herceg

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Za razliku od ženske mode o kojoj se najčešće piše i koju se strastveno prati, muška je moda oduvijek bila pomalo zapostavljena. No, to nipošto ne znači da ona nije vrijedna proučavanja i da je nevažna. Upravo zato, legendarni je londonski muzej Victoria and Albert odlučio posvetiti svoju iduću veliku izložbu upravo toj temi – […]

Za sebe volim vjerovati da sam najbliže Freudovoj teoriji koju je postavio na početku stoljeća, a koja kaže da su fotografije zapravo najbliže onom što je on nazivao nesvjesnim, ulaz u naše želje, strahove, snove, iluzije te da na nekoj nesvjesnoj razini odaberemo okinuti fotku baš u trenu kada se slika donekle poklopi s našom unutarnjom ili je pak na neki način oživi, pokrene, potakne nas na neko posve drugo gledanje…, otkriva nam naša svestrana novinarka, spisateljica, fotografkinja te glavna urednica Cosmopolitana Aleksandra Orlić uoči izložbe fotografija – ANIMA, Druga lica Rovinja i Zagreba – koju možete pogledati od 21. listopada do 28. studenog u Muzeju grada Zagreba

Dalibor Matanić možda je domaći najplodniji režiser, a koji posljednjim svojim radovima niže nagradu za nagradom. Iako nas je isprva iznenadila, ne možemo reći da nije bila očekivana nagrada Grand Prix koju je njegova nova serija ‘Područje bez signala’ osvojila na prestižnom festivalu Series Mania koji se održao od 26. kolovoza do 2. rujna ove godine. Na festivalu je prikazano više od 60 ekskluzivnih premijera serija iz cijeloga svijeta, a u natjecateljskom programu Panorama International u kojem je ‘Područje bez signala’ nagrađeno titulom najbolje serije, u konkurenciji je bilo 15 serija

Dvije prijateljice, Sabina Rešić i Azra Salkanović, autorice su novog zanimljivog hrvatskog brenda NUUIT. Ovi trenutačno poprilično popularni modni dodatci su izrađeni od dva sloja vrlo mekane kože te ugodni za nošenje. Namijenjeni su prvenstveno ženama koje prate modu i uvijek su u potrazi za novim stvarima i idejama. To su osobe koje teže autentičnom modnom izričaj i ne nedostaje im hrabrost nositi neobične odjevne komade kao što su NUUIT harnessi

Psihijatar Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područja psihologije ovisnosti te kritičkog pamfleta ‘Prava istina o psihijatriji’. Donosimo isječak iz njegove posljednje knjige ‘Ludilo uzvraća udarac’ u kojoj je izložio više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom

Glitch art neki uspoređuju s punkom. On je sustavna pogreška koja mijenja vizualni dojam i pandan je našoj osobnoj ranjivosti. Jer u svijetu koji strogo teži savršenstvu biti greška postalo je vrijednost po sebi, a veliki revival glitch arta dogodio se dijelom i zbog izazivanja medija koji su se mnogima činili izvan dosega te su smatrani ekskluzivnim, glossy, nerealističnim i bez mane. Glitch art postao je više od pokreta koji veliča nesavršenosti i komentira suvremenu kulturu, ušao je u naše osobne datoteke, ali i u mainstream medije, što je zanimljivo s obzirom na to da je kritika pop kulture i njezinih trendova, otkriva Vedrana Sunko

Popularna serija knjiga ‘Catwalk’ potkraj listopada dobiva novo pojačanje – tom posvećen bogatoj povijesti talijanske modne kuće Versace. Knjiga sa zlatnim koricama nosi naziv ‘Versace Catwalk: The Complete Collections’ i sastoji se od impozantnih 1200 fotografija s modnih revija i kratkim tekstovima koji prate vizuale dajući temeljiti uvid u svaku Versace kolekciju, ali i u […]

Djelo je napravljeno posebno za umjetničinu retrospektivnu izložbu Yayoi Kusama koja je održana u Reini Sofiji, u Madridu, Centru Pompidou, u Parizu, Tate Modern, u Londonu i Muzeju američke umjetnosti Whitney, u New Yorku, 2011. i 2012. To je bila najveća instalacija koju je napravila do tada. Kao što drugi dio naslova djela sugerira, djelo nastoji vizualizirati život kao ‘briljantno’ iskustvo. Djelo postoji u tri izdanja od kojih je ova verzija (koja je opsjela Instagram!) u vlasništvu Tatea

Magazin StoryBOOK s novim brojem slavi umijeće življenja na umjetnički način, izdvojite vrijeme i uživajte u istraživanju imaginarija zanimljivih umjetnika, svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića, koji je prije 35 godina preselio u SAD i postao umjetnički direktor časopisa Time te ilustrator za New York Times, razgovarali smo o angažiranoj umjetnosti i toleranciji. Naučite […]

Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti

Dvije briljantne serije fotografija koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tematiziraju noćni život u Parizu i New Yorku spajajući tako nostalgiju i izlaske za kojima smo toliko dugo čeznuti, zovu nas na partijanje. Zavirite!

Na izboru The Best Chef Awards 2021. Ana Roš, glavni chef slovenskog te svjetski poznatog restorana Hiša Franko, u kojem isključivo s namirnicama iz regije utjelovljuje svoju viziju stvarajući osebujnu kulinarsku čaroliju, zauzela je sedmo mjesto. O veličini uspjeha dodatno govori i činjenica da je Ana jedina žena u top 10! Donosimo ekskluzivni intervju koji je Ana dala za StoryBOOK, a u kojem priča o strasti prema kuhanju koja ju je, zahvaljujući predanom radu, dovela u vrh gastronomskog svijeta

Volite li modnu fotografiju starih majstora kao što su Irving Penn ili Richard Avedon, tada ćete zasigurno obožavati studijske fotografije koje su nastale kao vizuali za novu kolekciju modne kuće Schiaparelli. Premda je dio fotografija u boji, a dio u crno-bijeloj tehnici, kako bi se predočila dualnost Else Schiaparelli koja je poslužila kao nadahnuće za […]

180 Studios 14. listopada ove godine javnosti predstavlja izložbu originalnih setova, rekvizita, kostima i umjetničkih djela koja osvjetljavaju jedinstvenu estetiku djela, filma ‘The French Dispatch’ Wesa Andersona

Kada je legendarni britanski glazbenik David Bowie preminuo u siječnju 2016. godine, njegovi obožavatelji su se, premda nevoljko, pomirili s time da je došao kraj jednoj plodnoj karijeri, te da im ne preostaje ništa drugo nego iznova preslušavati neke od njegovih brojnih albuma ili pak gledati neki od nebrojenih filmova koje je tijekom svoje karijere […]

Red Hot Chili Peppers najavili su svoju prvu turneju otkad se gitarist John Frusciante vratio u grupu! Turneju su najavili u satiričnom videu, televizijskim vijestima, postaje KHOT. Naravno da tv postaja ne postoji, izmišljena je!

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

Sjećate li se onih zlatnih vremena u kojima je cvjetala popularnost ‘Prijatelja’, a ravna i stepenasta frizura boje meda koju je nosila Rachel Green bila je sveti gral u domeni najljepših celebrity frizura?

Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, što je, očekivano, prouzrokovalo humanitarnu krizu zabrinjavajućih razmjera. Kao što su mnogi mediji dosad izvještavali, ženska su prava i slobode posebno ugrožena, a na meti nove vlasti našle su se i afganistanske novinarke. Sudeći po izvještavanju Reporters Sans Frontièresa, od 700 novinarki koje su donedavno radile u Kabulu, svoja radna mjesta zadržalo je njih tek 39. Evo kako im možemo barem simbolično pomoći

Priča inspirirana kultnim londonskim hotelom Savoy u kojem je osnivač kuće, Guccio Gucci, radio kao mladić i gdje je, gledajući glamurozne goste hotela kako hodaju lobijem, uživao u njihovim modnim izdanjima pronalazeći inspiraciju za svoj budući rad, poslužila je keativnom dvojcu Alas i Piggott kao temelj priče za moćnu kampanju. Zavirite u čudesan Gucci svijet

Paolo Sorrentino, majstor prekrasnih filmova, ove jeseni donosi još jedno (ako je suditi prema traileru) isto takvo prekrasno ostvarenje – film ‘The Hand of God’. Sorrentino se ovim filmom vraća u rodni grad kako bi ispričao svoju najosobniju priču, priču o sudbini i obitelji, sportu i kinu, ljubavi i gubitku.

Možda na prvu djeluje neobično i nekonvencionalno, no u suradnji s umjetnicima mlađe i srednje generacije realizirano je jedanaest umjetničkih intervencija u Kaznionici u Turopolju i Odgojnom zavodu u Turopolju. Projekt Sloboda stvaranja, uključit će još oslikavanje Zatvora u Rijeci, Probacijskog ureda u Zagrebu, Zatvora u Bjelovaru i Zatvora u Zagrebu

Proces starenja je neizbježan, što ne znači da na njega ne možemo utjecati. Dovoljno je upoznati “mehaniku’” starenja kože, početi osluškivati njezine potrebe, a svoj beauty režim prilagoditi njezinim zahtjevima. Imali 20 ili 60 godina, jedno se nikad ne mijenja – zaštitite kožu od vanjskih oštećenja, UV zračenja, onečišćenog zraka i duhanskog dima. klonite se loše prehrane, neaktivnosti i stresa

Donosimo vam recept za slatki zalogaj koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Održiva moda je veliki trend, no to ne znači da je lako kupiti komad koji je uistinu održiv. Odnosno proces nije jednostavan, a ono što pomaže su definitivno certifikati koji jamče neke od elemenata održivosti

Nakon posljednjeg, kratkog filma ‘The Human Voice’ gdje smo uživali u izvedbi Tilde Swinton i Almodóvarovoj estetici, sada s nestrpljenjem čekamo novi film Madres Paralelas koji 10. rujna dolazi u kina. Glavne uloge imaju Penélope Cruz, Aitana Sánchez-Gijón i njegova vječna filmska muza Rossy de Palma

Uzgoj biljaka i vrtlarenje, zahvaljujući lockdownu, postao je jako trendi hobi. Nemogućnost putovanja na egzotične destinacije posebno je cijenu podigla egzotičnim ukrasima, naročito biljkama. Kod nas je prilično teško nabaviti neuobičajene biljke, a njihovo naručivanje iz inozemstva nije siguran način jer dostava često traje predugo za živu biljku. No od nedavno ni to nije problem jer online trgovina Džungla Plants prodaje i sigurno dostavlja zanimljiv izbor egzotičnih biljaka i sve ono što je potrebno za njihov uspješan uzgoj

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

STORYBOOK, jesen 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.