Dobitnik prve nagrade Spektar za rock album godine je splitski bend Tate Romanova. Odlični glazbenici, izniman vokal, zarazne pjesme i vrhunska produkcija očito su dobra kombinacija. Tko je Tate Romanova?
Tate Romanova je spoj različitih karaktera. Dolazimo iz Splita i volimo muziku koja nam nudi priliku da ispričamo svoje priče. Bend su osnovali producent Šime Barbarić i gitarist Ante Jerončić koji od početka zajedno rade glazbu. Odličan su spoj i vrlo komplementarni u radu. Ja sam u bend došla sa 17 godina na preporuku prijatelja i kliknuli smo odmah na prvoj probi. Na bas gitari je Lana Beović koja je u jedan dan odlučila biti u bendu, te odmah preporučila i prijateljicu Ivanu Županović koja je naša bubnjarica. Lana i Ivana su vrlo talentirane muzičarke. Finalni touch našem gruvu i zvuku daje vrhunski klavijaturist i glazbenik Zdeslav Klarić (Pips Chips & Videoclips). Spojili smo se na prvoj probi sredinom 2019. i krenuli raditi.
Prodaja vašeg prvog albuma „Iz razloga“ je, vjerojatno i za vas, neočekivano dobra s obzirom na to da živimo u vremenu streaminga. Zašto vam je koncept albuma toliko bitan, te na koji način sada gledate te na svoj prvijenac, a kako ste na njega gledali u procesu stvaranja i snimanja?
Većina ekipe u bendu odrasla je uz dobre albume, ploče, izdanja koja su imala koncept, stil, dizajn omota koji pamtimo. Danas baš svatko može izbaciti pjesmu koju netko napiše, a netko peti otpjeva. Takvih izvođača ima na tisuće i taj bazen je nepresušno vrelo istih i generičkih pjesama koje nemaju nikakvu autentičnost i art u sebi. S obzirom na to da je “Iz razloga” naš debitantski album, baš smo zadovoljni. Radili smo ga iz iskrenih pozicija i nismo tražili prečice u nijednoj fazi njegovog stvaranja. Mislim da nema previše elemenata koje bi danas mijenjali da ga snimamo ponovo. Zadovoljni smo sa zvukom i baš takav smo i tražili.
U malo vremena ste pronašli svoj zvuk i stvorili ozbiljan bend koji je vratio Split na mapu rock gradova. Mislite li da će vaš uspjeh bar na neki način otvoriti vrata novom valu mladih, ali ozbiljnih bendova?
Super ako se dogodi takav moment i bit će nam drago bez obzira radi li se o glazbi koju stvaramo ili o pristupu kojeg imamo prema ovom poslu. Naša je priča možda bliža bendovima koji imaju disciplinu i ne kalkuliraju u muzičkom i financijskom smislu tako da možda priliku iskoriste izvođači koji misle ozbiljno, tj. ne tretiraju glazbu kao hobi, a traže profesionalni rezultat.
Jeste li očekivali da ćete već s prvim albumom biti nominirani i osvajati nagrade? Koliko vam znače priznanje struke i nagrade? Je li vam nagrada Spektar prva?
Iskreno, nismo razmišljali o tome jer smo ciljali da sve snimimo, izmiksamo i masteriramo na vrijeme. Priznanja su rezultat nečijih mišljenja koja su razna. Fokusirali smo se na publiku i ljude kojima se ovo sviđa, a znali smo u startu kojim ljudima nećemo pod nos gurati opciju da nas prate i lajkaju. Spektar je naša prva nagrada. Uvijek će nam ostati u pamćenju i znači nam jako puno jer se spominjemo u grupi s izvođačima koji dolaze iz iskrenih muzičkih priča s kojima bi rado sutra dijelili binu.
Jedan od ključnih razloga vašeg uspjeha su tekstovi vaših pjesama. Te se netipične priče mogu tumačiti na više načina i svatko se u njima može pronaći. Kako postižete tu nit specifičnosti? Što vas inspirira?
Šime Barbarić piše tekstove, a inspiriraju ga različite situacije i akteri. Tekstovima pristupa filmski, vizualizira scene i razmišlja iz pozicije osobe o kojoj se radi u pjesmi ili potencijalnom ishodu koji generira nova priča. Tekstovi se često bave prognoziranjem budućeg, a scenarij se prilagođava muzici i polako formiraju slike koje u procesu poprimaju svoju boju i atmosferu tekstualno. Dosta vremena provodimo skupa i to pomaže u kreaciji teksta. Neke situacije su vrlo jednostavne kao priča jednog dana dok druge imaju kompleksniju strukturu. Dok je jednom tako razmišljao što je meni u glavi, s obzirom na to da sam jako mlada došla u bend, dogodila se pjesma “Prebrzo”.
Koliko je za vas bilo teško (ili lako) spojiti iskusne glazbenike raznih žanrova i spakirati ih u jedan potpuno novi pravac? Je li bilo kompromisa? A borbe? Kakvu glazbu inače slušate?
Šime je u mjesec dana sastavio bend i brzo smo krenuli s probama i snimanjem. Nismo gubili vrijeme. Ako pjesma u početnoj fazi stvaranja dobro “vozi”, hvatamo se aranžmana i bukiramo studio kako bi imali vremenski postavljen cilj. Petnaestak ljudi prošlo je kroz filter prije finalne postave benda. Po priči znamo da je to bio najizazovniji dio posla, a tu je i financijski plan koji je trebalo dobro postaviti kako bi se uopće mogli baviti muzikom. Imali smo prednost jer smo odlučili snimati u odličnim studijima s najboljim ljudima. Mostarski studio Pavarotti i studio “Dan Mrak” u Zagrebu pokazali su se idealnima za nas. I kompromisi i borbe su sastavni dio priče. Potencijalne probleme riješili smo ritmom probi i snimanja pjesama i spotova. Svi slušamo različitu glazbu i to pokušavamo iskoristiti kao prednost.
Rock ‘n’ roll i dalje živi s bendovima kao što je i Tate Romanova. Koji je ključ opstanka rock glazbe u današnjem vremenu i u kojim segmentima smatrate da mora evoluirati?
Kada govorimo o zvuku ključ opstanka je u produkciji koja je danas generalno drugačija od nekadašnje produkcije rock ‘n’ roll glazbe uz koju smo odrastali. Od početka nam je želja bila da dobijemo “veliki” zvuk. U izvođenju uživo zanimaju nas velike bine jer nam veća površina daje prostor da ostvarimo puni zvučni i scenski potencijal. Što se tiče evolucije rock glazbe bitna je ideja i metrika teksta u glazbi. Uvijek razmišljamo kako na autentičan način ispuniti vokalni prostor oko ritma. Bitna je naravno i dobra kombinacija ljudi koju mi imamo.
