Zašto trebamo KULT SLAVNIH?

Što praćenje života poznatih govori o nama i našim vrijednostima? Ima li sveprisutna celebrifikacija društva ikakvu drugu funkciju od isprazne zabave? I koja je uopće razlika između slavne i celebrity osobe? Početkom 20. stoljeća bogati i utjecajni ljudi, poput Johna D. Rockefellera, plaćali su stručnjacima da im spriječe objavljivanje imena u novinama jer su više od svega cijenili svoju – privatnost. Pa zašto je se danas tako olako odričemo? Otkriva Mihaela Batinić

event 10.06.2021.
Kult slavnih, film ‘Vrag nosi Pradu’

Zabavlja nas praćenje života slavnih. Volimo raspravljati ima li, recimo, između zvijezda filma “Zvijezda je rođena”, Lady Gage i Bradleyja Coopera, nešto više od ljubavi prema glumi i dvoručnom sviranju klavira. Što je o tome u vrijeme snimanja mislila bivša glumčeva supruga, jedna od najljepših žena na svijetu? Zar i top modeli imaju iste probleme u vezama kao i mi?


Prema psiholozima, ekstrovertniji među nama vole razmjenjivati zvjezdane tračeve i tako se povezivati s ljudima iz svoje okoline. Mnogo je manje onih koji prate živote slavnih jer iskreno vjeruju u duboku povezanost svojih srodnih duša. “Zvijezde zrače magičnom aurom koja kao da ne krasi obične smrtnike. Neki je nazivaju it faktorom, drugi karizmom. Njima u čast izvodimo razne rituale, čitamo časopise, gledamo ih na televiziji, raspravljamo o njima”navodi Cooper Lawrence u knjizi “Cult of Celebrity”.

Profimedia

Kultura celebrityja
Njemački ekonomist i filozof iz 19. stoljeća Karl Marx religiju je nazvao opijumom za narod. Potreba narodnih masa za opijenošću idolima nije se promijenila u naše “bezbožno” doba, koje na Zapadu bilježi slabljenje utjecaja religija. Samo smo tradicionalno štovanje likova svetaca zamijenili suvremenim zvijezdama s holivudskog i sličnih nebesa.

Početkom 21. stoljeća kult slavnih pretvorio se u “kulturu celebrityja” koja prožima sve aspekte društva i jedna je od velikih zagonetki jer je istodobno površna i trivijalna, ali duboko ukorijenjena u sve aspekte naših života. S tim da sociolozi navode bitnu razliku između slave (fame) i poznatosti (celebrity). “Fame” ili pravu slavu stječemo talentom i konkretnim zaslugama, poput sportskih, književnih, znanstvenih i sličnih postignuća koja imaju realne izglede da ostanu trajno zapisana u povijesti, dok se status celebrityja može prišiti bilo kome bez ikakvih zasluga, zbog čega ima tako kratkotrajnu i prolaznu narav.

Jedina je vrijednost kulture celebrityja publicitet, neovisno o tome je li dobar ili loš. U tiskanim medijima vrijednost celebrityja mjeri se količinom teksta, koji može biti i negativno intoniran, samo da je pozicioniran bliže početku, ako već nije na naslovnici. Američki stručnjak za odnose s javnošću Benjamin Sonnenberg nazivao se “stolarom” čiji je posao “konstruiranje vrlo velikih postolja za vrlo male ljude”. Početkom 20. stoljeća zaista bogati i utjecajni ljudi, poput Johna D. Rockefellera, plaćali su takvim stručnjacima da im spriječe objavljivanje imena u novinama. Cijenili su svoju privatnost koje se danas rado odričemo.

Profimedia

Božanstva po našoj mjeri
Da bismo uveli kakav-takav red i stratifikaciju u napučenom univerzumu celebrityja, slavnima pridajemo astronomske pojmove “zvijezda“ i “superzvijezda”, dok im podređujemo “starlete”. Kad želimo naglasiti koliko su važni, okitimo ih religioznim pojmom “ikone”. Takvim rangiranjem pokušavamo se uvjeriti da živimo u zanimljivim vremenima, smatra Joseph Epstein, autor knjige “Snobbery: The American Version”. Celebrityji nam trebaju koliko i mi njima jer njihovim praćenjem ispunjavamo svoje fantazije o stjecanju bogatstva i raskošnog života. Samo, koliko su nam “tanki” ti suvremeni bogovi, toliko je slabašno i naše obožavanje jer uživamo pratiti njihov pad. Katkad je on i doslovan, kao u slučaju Madonnina poskliznuća na dodjeli Brit Awards prije četiri godine.

U doslovnom i simboličnom padu slavnih pronalazimo utjehu za svoje male i jednostavne živote, koji, eto, ipak mogu biti bolji od bogataških. Njihove nam sudbine pomažu da kontekstualiziramo svoje živote kako bismo im dali smisao i održivu strukturu. Filozof John Hick upozorava da religija nudi svece kako bi nam odvratila pozornost od nas samih i usmjerila na nešto veće, božansko, koje nam omogućuje da vodimo autentičan život.

S druge strane, obožavanje celeba potiče našu opsjednutost samima sobom. “Zaista, trebamo li biti još više zaokupljeni sobom nego što jesmo?” pita se Lawrence. Jedan od mogućih odgovora pronalazi kod profesorice teologije, dr. Jeannine Hill Fletcher, koja predlaže da se zapitamo što nas zapravo zanima, slava i popularnost ili nešto dublje i trajnije. “Životi svetaca u raznim religijama naglašavaju njihove karaktere i živote. Uče nas da su i oni bili samo (grešni) ljudi, ali svojim su kvalitetama uspjeli nadvladati slabosti, koje su dio ljudskog stanja.”

Kao što su primjeri iz života svetaca nekoć tješili bogobojaznog čovjeka, ulijevajući nadu da i on može promijeniti život i postati osoba kakvom teži biti, potrošačko društvo proizvodi sebi primjerene “svece” istom brzinom kao i bilo koju drugu vrstu robe, a mi ih konzumiramo kao i ostalu robu, površno i kratko. Lawrence pronalazi sličnosti između slavnih osoba i tradicionalnih božanstava koja su sveprisutna, sveznajuća i svemoguća. Koliko su svemoguća, navodi na primjeru rečene Madonne, koja je sposobna zapovjediti da je u garderobi prije nastupa čekaju “144 kutije jagoda, jorkširski čaj, uže za preskakanje, organski zeleni čaj, sprej s mirisom vanilije i osam velikih ogledala”. Ništa skromnija nije ni Christina Aguilera, koja zahtijeva policijsku pratnju sve do koncertne dvorane jer “ni pod kojim uvjetima ne može kasniti zbog gužve u prometu”.

Profimedia

Zašto uživamo u njihovu padu u nemilost?
Nijemci imaju pojam kojim opisuju grešno zadovoljstvo “uživanja u nečijoj nesreći”, Schadenfreude. Lawrence ga objašnjava našom potrebom za organiziranjem stvari, ljudi i pojava radi lakšeg poimanja svijeta pa ih razvrstavamo na one koji su “unutar” i “izvan” našega kruga. Identificiramo li se s nekom zvijezdom jer dijelimo slične vrijednosti, smjestimo je “unutar” kruga. Kada ona posrne, jer su je uhvatili u seksualnom skandalu, pijanu za volanom ili oboje, osjetimo nemalo zadovoljstvo zbog njezina pada. Tako joj i treba kada više nije poput nas, “pravednički” likujemo nad njezinom kaznom, pri čemu ne treba zanemariti ni utjecaj naše zavisti na njen povlašteni životni stil.


S pozitivne strane, praćenjem posrnule zvijezde postajemo zahvalni na spoznaji da novac i slava zaista ne jamče sreću, što nas može potaknuti da se iskreno zapitamo čemu bismo zapravo trebali težiti u životu. Iz istog razloga volimo gledati fotografije slavnih s celulitom i bez šminke. Njih čine stvarnima, a nas oslobađaju od pritiska da bismo trebali izgledati bolje, ljepše, utegnutije. Ako to ne uspijeva njima, s cijelom vojskom vizažista, nutricionista, kuhara, pekara i apotekara, zašto se onda mi, prezaposleni normalni ljudi, uopće toliko zamaramo takvim glupostima?

Ulogu slavnih u našim životima možemo usporediti s onom koju imaju avatari u videoigrama. Oni su naša uljepšana verzija kroz koju živimo svoje izmaštane “zamjenske” živote. Ali kada zvijezda postane prevelika i počne djelovati kao da je predobra u usporedbi s nama i našim životima prepunim loših odluka i navika, njezin pad poprati oduševljen uzvik olakšanja. On je potvrda onog što smo oduvijek duboko vjerovali: “Ma nije meni toliko ni loše.”

Autorica: Mihaela Batinić

Fotografije: Profimedia

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Ako ste do sada zbog nesnosnih gužvi zaobilazili Veneciju, ove sezone imate jedinstvenu priliku za proučavanje raskošnih palača podignutih na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova koji postepeno tonu u lagunu. Dakle, amblemska mjesta koja su zbog gužve najčešće nepodnošljiva, ove godine skoro da zjape prazna. Bizantska arhitektura Bazilike svetog Marka, Trga svetog Marka, gotika Duždeve palače, Bazilika svete Marije od Zdravlja, gondole u Canalu Grande ove godine se čine kao raskošna kulisa za neki romantični film, koji tek treba snimiti

Ako vas većina moderne umjetnosti ne oduševljava i često se pitate što ljudi vide u tri šare na platnu, te pritom konstatirate kako ipak želite vidjeti “vještinu”, tada vas trebamo uvjeriti da postoji mnogo suvremenih autora koji bi vas upravo vještinom mogli razoružati

Postoje oni neki posebni komadi koji brišu obrise stilova i sezona, ovo je naš izbor

S novim ljetnim izdanjem slavimo KULTURU HEDONIZMA I DOKOLIČARENJA. Digitalne nomade, tajne uvale i chefove na jahtama, imamo fetiš na torbe, istražujemo prikrivene identitete čija nas djela uzbuđuju, umjetnike, individualce… i donosimo ekskluzivne doživljaje – NEW YORK, PARIZ, UK i FRANCUSKA POLINEZIJA dali su posebnu nijansu i impuls ljeta stranicama našeg novog broja. Uživajte!

Više od stoljeća čvrsto utkan u američku gastro tradiciju kao najomiljeniji sendvič neformalnih okupljanja i obiteljskih roštilja, hamburger je s vremenom postao i nedjeljiva asocijacija za fast food restorane. Ovaj ukusni sendvič po završetku Drugog svjetskog rata otisnuo se na uspješan kulinarski pohod svijetom kojim i danas vlada u bezbroj varijanti. U novije vrijeme, gurmanskim inačicama uvrstio se i u „haute cuisine“

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Studio iz Kopenhagena osmislio je mjesto iz mašte koje “nadilazi vrijeme, prostor i limite realnosti i gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost stapaju u digitalnom scenariju”, opustite se, odlutajte, a neke elemente iz interijera možete i kupiti te tako djelić imaginarnog hotela ponijeti u vlastiti dom

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Magazin StoryBOOK oduvijek je bio ozbiljno uronjen u kulturu, posebno u popkulturne sadržaje koji su i nama i našim čitateljima služili kao mjesto za bijeg u neku ljepšu i uzbudljiviju stvarnost. Ovo ljeto vas, kroz rubriku Kul-tura, na web stranici storybook.story.hr vodimo u najposebniju turu kroz kulturna događanja koja uključuju sve one opuštajuće doživljaje s elementima – SLUŠAJ, GLEDAJ i UŽIVAJ

Kad je ove godine objavila pjesmu “Nešto sam ti htjela reći”, Sabina Herman, u glazbenim krugovima poznata kao Queen of Sabe, novim spotom zaintrigirala je i mnoge ljubitelje prirode i putovanja. Nestvarni pejzaži koji oduzimaju dah pripadaju veličanstvenoj zemlji vatre, leda i vilenjaka – Islandu – u koju se ova talentirana glazbenica zaljubila već pri prvom od ukupno tri susreta

Alessandro Michele reinterpretirao je kodove Guccija na neki sebi svojstven način. Za talijansku modnu kuću bila je to nova renesansa, a brend je u stotu obljetnicu ušao kao jedna od najvažnijih modnih adresa današnjice. Evo kako je sve počelo još te davne 1921. godine u Firenci, kada je Guccio Gucci otvorio malenu trgovinu s kožnatim modnim dodacima

Nakon završene glumačke akademije u Zagrebu Marija je ostvarila zapažene uloge, bila je i stalna članica ansambla HNK Ivan pl. Zajc, no zbog jasne vizije što zapravo želi napustila je tu sigurnost i otisnula se u životnu pustolovinu. Ovu zanimljivu životnu priču u cijelosti potražite u raskošnom ljetnom izdanju magazina StoryBOOK. Razgovarala Ana Herceg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

O uspjehu brenda inspiriranog slow living filozofijom kao istinskom dozom luksuza Ana Herceg razgovarala je s Ivom Bravic Millereau, suosnivačicom i predsjednicom svjetskog wellness brenda RE.VITYL

Čak i prije pandemije koronavirusa u trend se počelo vraćati sporo putovanje. To znači putovati manje, no mudrije birati destinacije i više uživati u procesu, umjesto mahnito pratiti svoje često ambiciozne “to do” liste

Kate Elizabeth Winslet već u jedanaestoj godini počinje studirati dramu na prestižnim institucijama. Formalno obrazovanje napustila je sa šesnaest godina i u potpunosti se posvetila glumi. Do sada je ostvarila preko šezdeset uloga i osvojila niz prestižnih nagrada

Design studio Mireldy na čelu s art direktoricom, dizajnericom i ilustratoricom Imeldom Ramović osvojio je prvo mjesto na prestižnom američkom natjecanju Dieline Awards 2021 Presented by Adobe u kategoriji Beers, Ciders, Hard Seltzer & Malt za dizajn etiketa berlinske craft pivovare Fuerst Wiacek. Dieline Awards jedno je od najvećih dizajnerskih natjecanja koje svake godine dodjeljuje priznanja za najbolju ambalažu na globalnoj razini

Kada bolje razmislim, logično je da novi poslovni potez glazbenika Pharella Williamsa nosi ime sa sintagmom ‘good time’ u sebi. Glazbenik koji je u jednom trenutku dominirao glazbenim ljestvicama hitom Happy sada se bacio u hotelijerske poslovne vode. Otvorio je hotel naziva The Goodtime Hotel u Palm Beachu. No, ono što me je privuklo jest njegovo uređenje; pravi hommage art decou, no na jedan neopterećen, lagan, čak pastelni način

Iako smo treću sezonu gledali prije točno dvije godine, nakon svega par minuta prve epizode, nove, četvrte sezone, kao da smo bezbolno nastavili gdje smo stali 2019., kao da nije prošlo niti tjedan dana od posljednje epizode. Ako ste poklonik serije, nova sezona instantno će vas ‘usisati’. Trenutno je dostupno četiri epizoda za gledanje, dok će sve ostale sljedeće ‘izlaziti’ u tjednom ritmu

Podcasti nisu više nikakva novost, od početka 2000.-ih slušamo i gledamo razne podcaste, vezano uz svakojake teme i sadržaje. No, danas donosimo popis onih zbog kojih ćete često imati upalu trbušnih mišića. Čim ih krenete slušati, izmamit će vam osmijeh (a neki i zadovoljni sarkastični cer!) na lice – smijeh na glas je zagarantiran!

Glavobolju, pad imuniteta, umor, probleme sa snom, koncentracijom ili libidom od sada možete rješavati digitalnim zvučnim tabletama. Njihova posebnost, osim što su izmišljene i kreirane u Hrvatskoj, je ta što im je glavna supstanca zvuk. Sonic Pills možete kupiti online ili u fizičkom obliku, a s njima ćete dobiti kod kojim ćete otključati online zvučno-terapijsku seansu posebno kreiranu za neki problem. Ovaj zanimljiv multimedijalni proizvod osmislila je zvučna terapeutkinja Petra Crnetić, a projekt je već pobrao brojne nagrade diljem svijeta

One koji žive u neiscrpnom obilju teško je dojmiti još većim luksuzom. No umota li ga se u nešto vanzemaljsko, puno će lakše privući i njihovu pozornost. Putovanja u svemir ono je što golica maštu i budi strast najimućnijih ljudi svijeta, a čini se da će uskoro u prostranstvima svemira moći uživati i zavaljeni u luksuznom svemirskom hotelu.

Za sparnih kalifornijskih noći holivudska diva Marilyn Monroe u krevet je išla gola, noseći na sebi samo nekoliko kapi već tada kultnog parfema Chanel 5, a znate li po čemu je mirisao njezin mr. Big, američki predsjednik John F. Kennedy? Tajna šifra glasi: Eight & Bob.Može li se buteljirati ljetni hedonizam?

STORYBOOK, ljeto 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.