Postoje oni čije su riječi umjetnost za dušu, takav je bio Bekim Sejranović

Donosimo razgovor s nedavno preminulim piscem i nomadom Bekimom Sejranovićem, objavljen u Storybooku 2014. godine. Kao dokument vremena i pozdrav s ovim velikim autorom, prevođenim i nagrađivanim piscem, umjetnikom, koji je autorici Jeleni Veljači otkrio kako kao vječni nomad ne zna gdje mu je dom te kako je bilo bez domovnice, bez identiteta, naći se u nepoznatoj zemlji bez ikoga svoga. Čitajte i kupujte njegove knjige, tako ćemo ga zadržati posebnim, živim…

event 22.07.2020.
Dražen Kokorić/Storybook

Koje ti je pravo ime, pitaju me ljudi s kojima tulumarim već tri dana u Beogradu. Kako koje, kažem, pa Bekim. Pa kakvo je to ime, pitaju me. A onda ja znam da nisam doma. I idem dalje, moram. “A gdje je doma”, pitam Bekima (koji će mi kasnije protumačiti da mu je ime albansko, da ga je dobio po djedu, da bi ono u katoličkom kalendaru glasilo Benedikt). “Je li Brčko doma?” “Ma kakvi”, odgovara Sejranović, kojeg je moja urednica prije nego što sam ga upoznala opisala kao najvećeg šarmera među piscima današnjice. “Brčko je stanica, izbjeglička stanica”, kaže dok pije čaj od nane na terasi hotela Grand Posavina u Brčkom, doslovno sto metara od hrvatsko-bosanske granice koju sam prešla pješice jer, naravno, nisam imala zelenu kartu za automobil kojim sam doputovala iz Zagreba. Bekimu je to smiješno, prepoznaje se u toj priči, odmah se identificira sa mnom, čak mu je pomalo drago što ispadam smušena i neorganizirana.

Tim jezikom zna govoriti, s takvim ljudima zna komunicirati. Jednom je tako u svoju staru VW bubu zaboravio uliti ulje i ubio joj je motor, a krenuo je s njom iz Sarajeva do Hvara, gdje ga je čekala obitelj i gdje ima kuću. Pa ju je prodao za 200 maraka i krenuo dalje jer nije mogao propustiti susret s obitelji. Kao da mu je laknulo, oko mu prestaje titrati od napetosti, skida sunčane Ray-Ban naočale s kojima se dotad štitio i konačno me pogleda u oči. “Dobro je, što, nije problem, nije mi se to jednom dogodilo”, kaže za situaciju zvanu “ne možemo vas pustiti u zemlju”. Oboje se nasmijemo. Znam s Googlea da je Bekim u zadnjem valu izbjeglica ušao u Norvešku. U nogama ima mnogo prelazaka brojnih granica.
“Nisam znao kako će to izgledati. Mislio sam, uđeš u zemlju i odmah si prepušten sam sebi, ulici, kao u nekom životnom ringu. A ja sam u džepu imao doslovno dvadeset maraka. Otac mi je zaglavio u logoru, majka je završila kao nastavnica u školi za izbjeglice u Borneu. No, Norvežani su bili jako organizirani. Smjestili su nas sve u neke sobe, dobiješ smještaj, piće, hranu, sve što treba, sjedneš preko puta neke osobe, lijepo mu ispričaš što ti se dogodilo… Na kraju ti kažu: ne brinite, sve će biti u redu. Ostao sam dvadeset godina.” 

IZVOR: DRAŽEN KOKORIĆ/STORYBOOK

Book: I postao prevođen i nagrađivan pisac i prevoditelj kojeg trenutačno norveški izdavač moli da novi roman napiše ponovno na norveškom, da se u prijevodu ne bi izgubio njegov specifičan duh!
Nekad mi se čini da bih radije umro nego ponovno pisao taj roman na drugom jeziku. A onda opet, nekad mi se čini da je to lak način da dobijem još jedan autorski honorar. To ovisi o danu, o tome kakav se dignem, dobre ili loše volje. Ionako mislim da sam bipolaran ili barem borderline – kad imam loš dan, mislim da je kraj života i da se hitno moram spakirati i pokupiti negdje, što ja znam, u Brazil, na primjer, a kad je dobar dan, mogu biti bilo gdje i samo pisati…
Book: Je li onda Norveška dom?
Ma kakvi, Norveška je zlatni kavez. Znaš što mi najviše ide na živce u toj zemlji? Taj PR koji sami sebi rade: ovo je najbolja zemlja u Europi, ovo je najbogatija zemlja u Europi, ovo je najorganiziranija zem­lja u Europi… Koje god novine otvoriš, koji god medij gledaš ili slušaš, neprestano te netko uvjerava da je baš u toj zemlji život najsavršeniji. Pa nešto mora smrditi u takvom scenariju, zar ne? Ipak, jedno moram priznati. Da sam u Norveškoj dobio priznanja za pisanje kakva sam dobio u nas, ne bih više morao napisati ni rečenicu u živo­tu. (Bekim je za roman “Nigdje, niotkuda” 2009. dobio nagradu “Me­ša Selimović” koja se dodjeljuje za najbolji roman objavljen na pod­ručju Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, op. a.) Ovako razmišljam da preko ljeta opet u Norveškoj radim kao poštar…
Book: Kako to mislite – opet?
Pa već sam sezonski radio kao poštar. Odličan je to posao – sam si sa sobom i cestom, nema šefa, nema ureda… Svašta sam ja radio. Ali nemoj mi govoriti “vi”, čemu to…
Book: Iz poštovanja.
Dobro, onda ću i ja tebi iz poštovanja. Samo, znaš, u norveškom nema persiranja pa sam se malo odvikao.
Book: Možemo onda na “ti”, u redu.
Ionako razlika u godinama nije velika.
Book: Rekao si da si dobio priznanja za pisanje “u nas”. No nikako da odrediš što to “u nas” znači.
Kad ne znam.
Book: A na koricama tvog romana “Sandale”, koji je objavio hrvatski VBZ, piše da si jedan od najzanimljivijih hrvatskih pisaca… Što si zapravo? Hrvat, Norvežanin, Bosanac?
A što ne bih bio sve od toga? To mi se zapravo najviše sviđa. U Hrvatskoj sam Hrvat, u Bosni Bosanac, pardon, Bošnjak… Nisam vjernik, pa ne mogu reći ni da sam musliman. Ionako ne razumijem kako je Musliman nacionalnost s velikim slovom. A što kad neki strani jezik nema veliko slovo za nacionalnost? Nisam čak ni ateist jer i to je neka vrsta čvrstog uvjerenja, a ja ih nemam. Ma evo, vidiš, kad ne znam ni sam! Cijeli je moj život upravo to pitanje – tko sam, i potraga za tim odgovorom. Znam da to zvuči kao klišej, ta potraga za identitetom, ali što da ti kažem, u Norveškoj mi čuju naglasak iako sam dobro svladao jezik…
Book: Pa čak i prevodiš na norveški!
Prevodim, a i predajem norveški u školi za strance i hrvatsko-srpsko-bosanski Norvežanima, ali čuje se da nisam njihov. Mutirao sam u Rijeci, a nakon toga čovjek ne može više svladati tih njihovih devet samoglasnika. A jezik im je zapravo jako lak. Naš je mnogo teži, majke mi. Prije strance naučim norveški nego Norvežane naški. Dobro, sad, možda je to i pitanje borbe za opstanak, stranci brže uče.
Book: I ta borba je velik motiv u svim tvojim radovima.
Sam si k’o pas, sretan si kad te netko toplo pogleda. Sjećam se kad sam upoznao svoju prvu ženu, Norvežanku, na tom slavnom brodu koji vozi iz Norveške prema ostalim skandinavskim zemljama koje su članice Europske unije. Brodu zapravo treba nekoliko sati do odredišta, ali se u bescarinskim vodama zadržava 24 sata. Znaš ono, kocka, alkohol, tulum, sve bez poreza.

IZVOR: DRAŽEN KOKORIĆ/STORYBOOK

Book: A na kraju si ondje pronašao ljubav?
Ljubav, hm. Što je to ljubav? Nisam siguran da znam. Bez zemlje, bez domovnice, bez identiteta, našao sam se u zemlji čiji jezik ne razumijem, bez ikoga svoga. I neka me lijepa djevojka toplo gledala. Konačno sam se osjećao posebnim, izdvojenim, živim… Konačno, je netko primijetio da postojim. Je li to ljubav? Ne znam. Kad lutaš kao ja, mnogo toga ne znaš. Ostali smo zajedno pet godina. Odgajao sam njezina sina, koji je tada bio beba, uz njega učio jezik, živio mirnim obiteljskim životom, i hvala bogu da jesam, jer sam samo zbog njih i uspio završiti fakultet tamo, magistrirati.
Book: Sve su te priče, tvoja iskustva i tvoja potraga, ispričane i u “Sandalama”, što je zapravo prepjevana zbirka prvih priča.
Tako je, to su uljepšane prve priče, spojene u labavi roman. Eto, da se zaradi više novca…
Book: No, i prvi pravi roman “Nigdje, niotkuda” je autobiografski…
A što nije autobiografsko? Pa i one prve crtarije u spiljama su autobiografske. Čovjek je oduvijek pokušavao samo jednu stvar: dokučiti i izreći ili pokazati što je i tko je, odakle dolazi i o čemu razmišlja. Naravno da se moje priče u jednom trenutku pretvaraju u fikciju.
Book: No, primjerice, česma pokraj koje smo maločas prošli uistinu je ona s koje je tvoja mati pila vodu?
Jeste.
Book: A avlija u kojoj si odrastao s djedom i bakom?
Srušena je u ratu. Tamo je sada neka zgrada. Nema toga više.
Book: Djetinjstvo si ipak prikazao prilično idiličnim.
To sam ja tako mislio. No sad kad ponovno posjećujem svoju prošlost, zaključujem da nije. Kako bi i bilo? Djed i baka glumili su mi mamu i tatu, koji su se tako rano rastali da ih se zajedno i ne sjećam. I ostavili me. Majka je otišla studirati, otac živjeti neki svoj život. A onda su se opet ponekad vraćali i tada bi me ludo voljeli, dovoljno da me zbune pa da ne znam – hoće li nestati zauvijek, hoće li se vratiti zauvijek. Već je tada počeo moj problem identiteta, pretpostavljam, a sve što se dogodilo poslije – moj život u Rijeci, gdje sam završio pomorsku školu, pa kroatistiku, pa rat, izbjeglištvo, Norveška, obitelj rasuta po cijelom svijetu – postalo je moja tema. Ali pitanje TKO SAM je suštinsko, ono postoji kod svakoga, samo su priče drugačije.
Book: Kad si počeo pisati?
U Rijeci sam imao bend. Dobro, svi imaju bend kada su u srednjoj školi. Naš se zvao Paranoja. Pisao sam riječi pjesama. Moja profesorica hrvatskoga, nju moram spomenuti, Katja Šepić iz škole u Bakru, na hodniku me jednog dana privela k sebi i upitala: Pišeš li, Bekime? Pa, reko’, eno riječi za Paranoju. Pusti to, rekla je. Pišeš li ozbiljno? Jer mislim da si talentiran i trebao bi ozbiljno pisati. Da nje nije bilo, tko zna bih li se toga sjetio. Tada sam htio biti pomorac, činilo mi se to jako romantično. Ploviš, vidiš svijeta, piješ egzotična pića, čekaju te žene u svakoj luci. Ma kakvi, tek sam u pomorskoj školi shvatio da je to samo utovar-istovar. Tko zna, možda je mom odustajanju od kapetanskog zanimanja kumovalo i propadanje velikih brodogradilišta u Jugoslaviji. Tada je sve propadalo, a moja je generacija trebala graditi budućnost i sanjati. Kako da se ne pitamo tko smo?

IZVOR: DRAŽEN KOKORIĆ/STORYBOOK

Book: I otac ti je bio kapetan.
Na rijeci. Imali smo mamutove zube na regalu. Toga se sjećam.
Book: Profesorica Katja je, dakle, otkrila tvoj talent za pisanje?
Svakako me usmjerila. Paralelno s objavom moje prve zbirke priča “Fasung” 2002. rodila mi se i prva kći. Nazvao sam je Katja.
Book: U povodu Breivikova terorističkog napada u Norveškoj, napisao si zanimljiv osvrt za hrvatske medije i, među ostalim, rekao: “Da je Breivik musliman, ne bi ga proglasili ludim, bio bi jednostavno – prokleti muslimanski terorist.” Mnogo se govori o ksenofobiji prema strancima u Europi i Americi. Jesi li je osjetio na vlastitoj koži?
Pa to što sam napisao za Breivika je istina. Islamofobija je gora nego ikada. Skandinavske zemlje prepune su stranaca jer su dugo prihvaćale izbjeglice i azilante. Norveška je posljednja zatvorila svoje granice za izbjeglice. U Norveškoj, primjerice, ne postoji čistačica koja nije strankinja. Dugo sam živio s Kenijcima. To su uzorni, zahvalni građani, svega se boje jer su bez papira. Boje se prijeći crveno. Mene je osobno ubijala ta atmosfera, nekad sam se osjećao kao da sam u klopci za životinje. Kao, spase te, a onda te treniraju…
Book: Kako je biti stranac u svakoj zemlji u kojoj se nađeš?
Dosta mi je toga. Ja bih dom, bazu. No nisam siguran jesam li uopće sposoban za to. Ponekad mi se čini da mi je sudbina da živim nomadski, možda da pišem dnevnik jednog modernog nomada. Iz Norveške sam otišao misleći da se više nikad neću vratiti u taj sivi, hladni, prepravilni sjever, no nigdje se ne osjećam kao da sam na svojem. Sarajevo se promijenilo, u Brčkom više nemam ekipu ni obitelj, u Sloveniji, gdje mi žive partnerica i druga kći, Iskra, osjećam se kao da nikoga ne poznajem niti razumijem, kao ni oni mene. Onda pomislim na Rijeku kao opciju, grad koji volim i kojem sam se uvijek vraćao. Ali moja generacija je navučena na dop, uništena, mene to ne zanima, ali me to stanje rastuži. Kad u Ljubljani uđem u autobus za Brčko i čujem prvu raju kako se svađa sa šoferom, razgali mi se srce, mislim – ovdje pripadam, no nakon deset dana u Brčkom, imam osjećaj da vrijeme stoji, da je ovo neko prokleto mjesto. Znate, ne kaže se uzalud da je ovaj dio Europe istodobno kraj islamskog svijeta, granica pravoslavnog istoka i donja granica katoličkog zapada. I kako da tu bude sreće? Nemoguće je.
Book: A gdje najbolje pišeš?
Posljednji sam roman, koji izlazi ove godine pod imenom “Tvoj sin Huckleberry Finn”, napisao u Ljubljani. To je bilo divno razdoblje. Dunja, moja partnerica, ili žena, ako hoćete, ne znam uopće kako da je nazovem, rodila je Iskru i ja sam samo blaženo mijenjao pelene i pisao. Vrijeme koje provedeš s djetetom valjda je jedino vrijeme na svijetu koje nije izgubljeno. Najbolje pišem ujutro. Ja to zovem zapisivanjem, jer priče i romane unaprijed smislim u glavi. Radim nekoliko sati efektivno, tada sam, dok pišem, čak začuđujuće brz.
Book: Rukom, na mašini ili na kompjutoru?
Ma laptop! Ponekad mislim, da nisu izmišljeni kompjutori, nikad ne bih postao pisac, rukopis mi je jako loš.
Book: Svima su nam loši rukopisi, to je zato što smo zaboravili pisati rukom, samo tipkamo…
Znaš što još? Književnost se promijenila otkad postoje kompjutori. Ja to vidim. Rečenice su drugačije.
Book: A što čitaš?
Andrića, obožavam Andrića. Tu nema iznenađenja. Sjetim se Andrića kad me netko pita bih li volio da se moje priče ekraniziraju. Pomislim, što bi Andrić izabrao? Mislim da bi rekao: ne, to su priče, koje se pišu i čitaju i dugo se o njima misli. Da si to mogu priuštiti, ja bih to izabrao. Bio bih faca i rekao: ne, ne želim da mi romani postanu filmovi prije nego što se objave! Pa to utječe na književnost, kad čitam Amerikance ili Engleze, osjetim da pišu u slikama, da dok pišu razmišljaju tko će igrati glavnu ulogu u filmu, i onda to više nije književnost, to je onda marketinški mamac za agente…
Book: “Tvoj sin, Huckleberry Finn”? Isto je autobiografski roman?
S prijateljem Japancem, redateljem Mokuom Teraokom 2006. puto­vao sam po Savi svojim brodom, Savskom bubom. On je snimao dokumentarac o tom našem putovanju. Zaglavili smo na Đer­dapu, vjerojatno zato što sam ja bio kapetan pa smo svagdje stajali i po deset dana. Tada sam smišljao konstrukciju za roman i mnogi likovi koje smo upoznali putem poslije su se našli u njemu. Pokušao sam, ukratko, odgovoriti na veliko pitanje – je li Huckleberry Finn odrastao. Nema muškarca kojem najdraži autor nije Mark Twain, veliko je pitanje samo je li mu draži Tom Sawyer ili Huckleberry Finn.
Book: I? Je li Huckleberry Finn odrastao?
Ma nije, naravno da nije, pa takvi likovi nikad ne odrastu. A i iskreno – što bi se dogodilo da Huckleberry Finn odraste? Ništa, mrtvilo, dosada. Nema priče.
Nasmijali smo se oboje. Znala sam da govorimo o njemu i da moderni nomadi nemaju klasične baze, sigurnosti, ostajanja i zaustavljanja, ali da bez svega toga njegove priče ne bi bile toliko čarobne. Htjela sam ga pitati zna li i on sve to što ja znam, zna li i on da nikad neće stati i zašto zaista ne bi pisao Dnevnik nomada za neke hrvatske novine, o svojim lutanjima, i geografskim i emotivnim, kad me preduhitrio pitanjem.
“E, možete li me odbaciti do Zagreba? Bit ću tih, miran i dobar, nećete ni znati da sam u autu…”
Naravno da možemo, složili smo se fotograf i ja. Na dar smo dobili dvije jabuke i ćevape kod Jimmyja legende na Savi, koji Bekima pita kamo će. “Evo, u Zagreb, kod prijatelja.” “Šta, nisi se vratio da ostaneš?” pita Jimmy. “Ma ne, nego došo provjerit jel stan na mjestu.” “A đe ti je mama?” pita Jimmy. “Pa u Belgiji.” “A jeste se razj…li”, zaključi Jimmy u klasičnom bosanskom tonu i naruči nam svima po šljivovicu. Krajičkom oka pogledah Bekima. Kao da se kimanjem glave ­složio.
“Je li Zagreb potencijalni dom”, upitah kad smo stali kod Cibonina tornja, a Bekim izašao da u prijateljičinu stanu počne pisati tekst o Knåusgardu, norveškom autoru koji se svojom gotovo reality knjigom u šest tomova, čudna naziva “Moja borba”, pretvorio u fenomen.
“Ne znam”, odgovori Huckleberry Finn, “možda”, stavi vojničku torbu na rame i nestade.

J.V.

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Podcasti nisu više nikakva novost, od početka 2000.-ih slušamo i gledamo razne podcaste, vezano uz svakojake teme i sadržaje. No, danas donosimo popis onih zbog kojih ćete često imati upalu trbušnih mišića. Čim ih krenete slušati, izmamit će vam osmijeh (a neki i zadovoljni sarkastični cer!) na lice – smijeh na glas je zagarantiran!

Nakon 80-ih dočekali smo povratak 90-ih, a trendovi nas sada konačno bacaju u eklektične 70-te. Nakon pedeset godina groovy stil je ponovo u modi i srcu, a to se može primijetiti već letimičnim pogledom na izloge high street brendova. A ako zavirite dublje u ormare, možda još uvijek imate neke naslijeđene originalne komade koje su 70-ih nosile vaše majke ili bake. Prekopajte ormare jer ono što donose najnovije kolekcije malo se razlikuje od originala

HIR Studio iz Hong Konga dizajnirao je seriju javnih klupa u vijećnici koristeći reciklirani plastični otpad iz domaćinstava s područja uz rijeku Shing Mun. Inspirirali su se konceptom da ono što je uzeto iz zajednici se može zajednici i vratiti te su koristili reciklirane plastične boce i njihovom preradom napravili nove moderne klupe

Odabrati nijansu ruža za usne u trgovini danas je dosta nemoguće zbog obaveznog nošenje maski. Situacija traje već dovoljno dugo da su i oni najopskrbljeniji sada već iscrpili zalihe ruževa. Iako smo se već i naviknuli na kupnju online, najčešće to nije idealna opcija kada je u pitanju odabir novog ruža jer nijansa na ekranu jer se nijansa na ekranu rijetko kada podudara s onom na koži. U Chanelu su uspješno doskočili i tom problemu

Luksuzna talijanska kuća Gucci već nekoliko godina slovi kao modna adresa iz koje izlaze nebrojena kreativna rješenja, bilo da je riječ o neobičnim modnim revijama s fantastičnim scenografijama, ekscentričnim kolekcijama, zanimljivim i često angažiranim kampanjama koje pomiču granice ili pak – o ‘običnim’ pozivnicama. No, za sudjelovanje u predstavljanju posljednje kolekcije Alessandra Michelea odabrani su morali rješavati rebuse i zaigrati kviz… a onda je osvanula Gucci Aria

sh.es.na je dizajnerski brend kojeg je 2017. godine u Zagrebu pokrenula povjesničarka umjetnosti Marija Borovičkić. Kao mali lokalni brend ručnih radova nastoji se približiti održivoj ekonomiji i ekologiji kroz kvalitetu i izdržljivost proizvoda i materijala. Simboličko značenje riječi „šesno“ – lijepo, uredno, posloženo ili dobro odrađeno – temeljni je vodič i svojevrsni moto sh.es.na brenda

Ako se volite opuštati uz svijeće, sigurno vam dosta često ostane voska i praznih staklenki. Većina svijeća uglavnom ne izgori do kraja, no vosak bez fitilja se ne može dalje koristiti. Naravno, to nije razlog da sve to bacite u smeće jer ostatke voska kao i zdjelice u kojima ste ga dobili se mogu reciklirati na mnoge kreativne načine. Osim što se mogu koristiti dalje kao spremnici i vazice, staklenke mogu poslužiti za vaše nove reciklirane voštanice

Sezona jagoda podsjetila nas je na božanstveni desert, savršen za svaku prigodu

Seriju je jedna kritika u stranom časopisu opisala kao sudar stilova i žanrova serija ‘Desperate Housewives’, ‘Gilmore Girls’ i ‘Buffy’, i to točno tim redoslijedom. Ovo je jednostavno kategorija sama za sebe. I zato nas veseli što uskoro dolazi i druga sezona

StoryBOOK na svojim raskošnim stranicama slavi vrijeme koje tek dolazi, kroz nostalgiju, hedonizam i aktivizam, nadu, heroine novog doba i zarazni plesni optimizam. Uživajte

Kako bi proslavio generaciju mladih glazbenika koji su nastavili stvarati iako je svijet (kreative) u posljednjih godinu dana stao, Spotify je kreirao playlistu naziva ‘Our Generation’ i izvrsno ju povezao s vizualnom umjetnošću. Ilustratorica Eliza Williams ‘oslikala’ je glazbene žanrove ukrasivši ih različitim ilustracijama tako da slušatelji, ovisno o žanru koji odaberu, mogu istovremeno uživati i u sjajnim vizualima koji ih transportiraju u neke ljepše, paralelne svjetove, daleko od svega što nas trenutno okružuje

‘Fashion is broken, let’s fix it together’ slogan je nove platforme Fixing Fashion. Ideja koja stoji iza platforme oslanja se na činjenicu da modna industrija proizvodi ogromnu količinu nove odjeće, a kupci, zbog njezine cjenovne pristupačnosti i trendova koji prebrzo cirkuliraju, ogromne količine odjeće bacaju već kad se na njoj odšije i samo jedan šav. Ili kad samo ‘izađu’ iz mode. Zbog takvog odnosa prema modi pati naš eko-sustav koji već godinama jedva diše pod hrpama tekstilnog otpada

Tri romana dolaze iz Južne Koreje i osvajaju književne top liste: ‘Molim te, pazi na mamu’, ‘Vegetarijanka’ i ‘Ljudska djela’. Južnokorejska književnost živi između dvije krajnosti; tople obiteljske priče i poetika nasilja

Film „Sound of Metal“ obilježen je prepoznatljivim stilom i snažnom, glasnom izvedbom, dok istovremeno gradi most i napetost između tišine i buke. Režiser Darius Marder s ovim filmom je napravio jako dobru stvar. Na 93. dodjeli Oscara film je bio nominiran u šest kategorija, a osvojio je dva prestižna kipića – za najbolji zvuk i najbolju montažu

Gladni putovanja, kako onih egzotičnih, tako i city breakova, sve više maštamo o njima i pomno ih planiramo. No zanimljivo je da je istraživanje, koje je proveo Booking.com, pokazalo da je pauza u međunarodnim putovanjima nadahnula 84% putnika iz Hrvatske da na prvo mjesto stave ipak održiva putovanja. To je optimističan pokazatelj da će putnici u budućnosti donositi promišljenije odluke vezane za putovanja

Glavobolju, pad imuniteta, umor, probleme sa snom, koncentracijom ili libidom od sada možete rješavati digitalnim zvučnim tabletama. Njihova posebnost, osim što su izmišljene i kreirane u Hrvatskoj, je ta što im je glavna supstanca zvuk. Sonic Pills možete kupiti online ili u fizičkom obliku, a s njima ćete dobiti kod kojim ćete otključati online zvučno-terapijsku seansu posebno kreiranu za neki problem. Ovaj zanimljiv multimedijalni proizvod osmislila je zvučna terapeutkinja Petra Crnetić, a projekt je već pobrao brojne nagrade diljem svijeta

Kreativni direktori, modni urednici, kolekcionari, artisti… Insajderi koji kreativnu industriju poznaju bolje od ikoga pa tako imaju i osjećaj za najzanimljivije ideje, često su pokretači novih projekata i kolaboracija u tom zatvorenom svijetu koji konstantno intrigira javnost. Tako se rodila ideja i za seriju knjiga u limitiranim izdanjima, a koje su posvećene kreativcima iz različitih domena djelovanja

Yayoi Kusama je jedna od najznačajnijih svjetskih suvremenih umjetnica i od 23. travnja njezina velika retrospektiva moći će se pogledati u Gropius Bau u Berlinu i to pod nazivom ‘A Bouquet of Love I Saw in the Universe’!

U trokut preklopljenu maramu vezanu preko glave posljednji put su ponosno nosile naše majke i bake negdje 60-ih. No i ovaj retro trend je dočekao svojih pet minuta. Moda se trudi održati duh kontinuiranog optimizma pa nam ne dostaje bubblegum roza nijansi, šarenih topića, majica, suknjica i torbice iz 90-ih. Već smo se navikli da moda, kada joj zatreba, inspiraciju sve više umjesto iz maštanja o budućnosti, crpi iz prošlosti

Avant Arte digitalnu platformu 2015. godine osnovao je Christian Luiten zajedno s Curtisom Penningom, prijateljem iz djetinjstva. Njihov projekt je, kako sami kažu, nešto kao Tinder za umjetnost, a zanimljivo je i to što je Christianov interes za umjetnost krenuo iz njegove ljubavi prema rapu i zvijezdama kao što su Jay-Z i Kanye West. Avant Arte Instagram profil ima 2,3 milijuna pratitelja, što samo po sebi govori o važnosti projekta, ali i o tome da je način na koji plasira umjetnost u korak s vremenom

Kriptovalute imaju brojne obožavatelje, ali sve je više onih koji im nalaze mane. Tu se posebno ističu zaštitnici okoliša, koji upozoravaju na to koliko energije bitcoin troši. Zastrašujuće!

Prije nekoliko dana je britanska medijska kuća BBC javnost razveselila s odličnom viješću! Naime, zbog pandemijskih mjera, Record Store Day ove će se godine održati 12. lipnja i 17. srpnja te donosi odlične vijesti – Amy Winehouse, Ariana Grande, bend Madness i Bjork samo su neka od zvučnih imena čija će raritetna i do sada neobjavljena izdanja ugledati svjetlo dana – na vinylu!

S prepoznatljivim šiškama, plavim očima i vrckastim osmijehom, Bettie Page postala je i ostala simbolom seksualne revolucije šezdesetih

Iako možda niste čuli za Grece Ghanem, najvjerojatnije ste joj vidjeli lice i outfite. Ona je 56-godišnja bivša laborantica s pola milijuna Instagram pratitelja, koju obožavaju modni brendovi i fotografi. Na društvenim mrežama postala je sinonim za bezvremenski stil, a njezin profil je najbolji odgovor na pretpostavku da se žene nakon pedesete odijevaju konzervativno i dosadno

Hrana nas oduvijek zbližava, ona nas uvijek vraća u najtopliju prostoriju u kući – kuhinju. Prosječan čovjek s prosječnim primanjima tu činjenicu uzima zdravo za gotovo, no na svjetskoj razini hrana, a pogotovo ona nepotrebno bačena, postaje jedan od gorućih globalnih problema

Iako nije u istoj ligi kao vlasnik Amazona Jeff Bezos, Tatyana Bakalchuk ima bogatstvo kojim je nadmašila mnoge od nje slavnije i poznatije ličnosti. Forbes ju procjenjuje na 12.7 milijardi dolara, što ju čini bogatijom od osnivača Richemonta, Farfetcha i Urban Outfittersa zajedno

Održivost je jedan od trenutno najpopularnijih termina u modernom rječniku, a princip održivosti proteže se kroz sve aspekte našeg djelovanja, od modne i beauty industrije, preko prehrane, transporta pa sve do načina stanovanja i dizajna doma. Imajući u vidu stanje našeg eko sustava i činjenicu da do sada nismo osobito marili za okoliš, bilo je i vrijeme da ekološka osviještenost postane – važna

O negativnim posljedicama koje modna industrija ima na okoliš čitamo na dnevnoj bazi, stoga je jedno od ključnih pitanja današnjice kako istovremeno biti modno i ekološki osviješten. Da li je budućnost u zanimljivim pop-up trgovinama s luksuzno prezentiranom second-hand odjećom ili majicama od morske trave koje same sebe čiste i zimskim jaknama punjenim divljim cvijećem – odlučite sami, no nama ovo više ne zvuči kao nekakva suluda SF budućnost

U proljetnom izdanju magazina StoryBOOK naša kolumnistica Mia Kovačić donosi priču o predivnoj i samoodrživoj oazi na osami kojoj je bilo potrebno šest godina da se od prenoćišta pretvori u stvaran turistički dragulj. Nekadašnji austrougarski put koji je vezao Dalmaciju s Biokovom sada je it lokacija

O potencijalima kulturnog i kreativnog sektora, važnosti medija, angažiranim umjetnicima i art kolektivima čije su ideje u posljednje vrijeme posebno zanimljive razgovarali smo s Moranom Bigač Leš i Anerom Stopfer, voditeljicama Deska Kreativne Europe

Zavirite u sjajnu Louis Vuitton izložbu u Hong Kongu i u mislima odlutajte u svijet ekscentričnih dizajnerskih rješenja. Jer inspiracija za kreiranje LV interijera uvijek su bila i ostala – putovanja, te nomadski život i istraživanje koji prate uzbudljive putničke pohode

Nismo još sigurni hoće li 2021. donijeti toliko željeno oslobođenje i opuštanje mjera, no za sada možemo maštati, možda čak i planirati. U tu svrhu evo inspirirajućih retrospektivnih izložbi suvremene umjetnosti koje bi mogli donijeti dašak boje, vedrine pa i revolucionarnog žara u našu dušu

Frajeri koje volimo, tema Moderan tip, kolumna o barber sceni, Giorgio Armani life story, Tajna društva, Highlander… uniseks teme su zavladale novim proljetnim brojem

Kada se začinjenom soku od rajčice i votki pridoda kultni pariški te njujorški bar, slavni barmen, jedan ruski princ te holivudski glumac, nastaje barski klasik imena Bloody Mary, čija priča mami osmijeh kroničarima miksologije, a okus oplemenjuje svaki otmjeni brunch

Gua sha i roleri od poludragih kamenja beauty trend su koji već nekoliko godina ne izlazi iz mode. Najpoznatiji su oni izrađeni od žada i rozenkvarca, no može ih se naći i od drugih vrsta poludragih kamenja. Iako roleri izgledaju zanimljivije i moćnije, kamena gua sha pločica možda je čak i jednostavnija za korištenje, a daje izvrsne rezultate

Godinama prije nego što je svijet upoznao njegove radove s limenkama juhe marke Campbell, osebujni pop art umjetnik Andy Warhol objavio je satiričnu kuharicu naziva “Wild Raspberries”. Prvi put objavljena davne 1959. godine, kuharica sada ide na aukciju, a bit će dostupna na online dražbi u organizaciji aukcijske kuće Bonhams New York

Beauty industrija posljednje vrijeme u trend uvodi novi sastojak, a svi tvrde da taj još bolje vraća sjaj i zdravi izgled lica. Nazivaju ga novom hijaluronskom kiselinom, no u pitanju je PGA- poliglutaminska kiselina. Prirodno derivirani sastojak nastao iz fermentirane soje trebao bi biti odgovor na potrebe onih koji pate zbog suhe, dehidrirane kože

Žedni egzotičnih destinacija, mode i interijera neki bi se ovog proljeća mogli uputiti do jedne od ne toliko dalekih oaza. A ove sezone Maroko je turistički posebno interesantan, jer nakon ulaska u državu nije potrebno biti u karanteni. S druge strane šoping u Marakešu je nedosanjani san svih onih urbanih nomada koji žive da bi putovali ili samo njeguju boho stil

Prošla su vremena kada su mirisni štapići podsjećali na indie shopove, ako ne već i na daleka putovanja. Danas su se ovi mirisni osvježivači prostora infiltrirali čak i u ponude luksuznih brendova, a njihov miris sve manje u sebi sadrži sandalovine i pačulija, a sve više je nalik suvremenim luksuznim parfemima.

Bivša osnivačica i voditeljica nekadašnjeg epicentra zagrebačke DIY kulture, udruge i galerije Prostor manufakturne slobode (PMS) Marta Grbešić oduševljava novim projektom Luda baba

Iako se zima privodi kraju to ne znači da ćemo se ovog proljeća prestati družiti s ledom. Takozvani „skin icing“ je najnoviji beauty trend, kojeg je trenutačno pun Instagram i TikTok. Brojne su i poznate osobe koje možete gledati kako u sklopu svoje beauty rutine masiraju lice kockicom leda, a jedna od njih je i Irina Shayk

Tony Conigliaro, jedan od najpoznatijih barmena svijeta, unio je revoluciju u barsku umjetnost, kombiniravši je s parfumerstvom, davši joj tako čarobnu dimenziju. Ovaj nagrađivani autor i poduzetnik s londonskom adresom, još je prije nekoliko godina našem autoru Anti Cariću ispričao crtice o svojem profesionalnom putu koji ga je, zahvaljujući talentu i inovativnosti, doveo gdje je i danas – do svjetskog miksološkog vrha

Ne postoji građevina koja je bila veći sinonim za kreativnost, raskalašan život, boemštinu i destrukciju: Chelsea Hotel bio je utočište piscima, slikarima, glazbenicima i neprilagođenim individualcima koji nisu imali novca ili ih zbog njihovog osebujnog karaktera nitko drugi nije htio “udomiti”. Gitarističke protuhe i omamljene ljepotice u viktorijanskim haljama, pjesnici – narkići, dramski pisci, propali filmaši i francuski glumci… Svi su ovdje postajali netko

Kada je pandemija u (modnom) svijetu zaključala vrata društvenih i kulturnih događanja, mnogi su u modnoj industriji pomislili kako je došao kraj klasičnim modnim revijama i pitali se što će se u novim okolnostima dogoditi s modom. No, moda se u restriktivnim uvjetima pokazala vrlo prilagodljivom, pa su kreativni umovi brzo pronašli način da prikažu svoje kolekcije publici. Možda nismo očekivali toliki pomak u prezentaciji, no premium moda sve smjelije uplovljava u svijet cyber umjetnosti

U povijesti su umjetnička djela često bila ušutkavana, no svijet umjetnosti uobičajeno ide protiv standarda pristojnosti u borbi
za slobodu izražavanja. Cenzura zatire slobodu govora i umjetničko izražavanje, a u umjetničkom djelu svaki je djelić baš onakav kakav i treba biti – bilo slučajno, bilo namjerno. Ovo su najpoznatija djela moderne umjetnosti koja su, prema mišljenju nekih, šokantna, ali promijenila su naš pogled na umjetnost

Što praćenje života poznatih govori o nama i našim vrijednostima? Ima li sveprisutna celebrifikacija društva ikakvu drugu funkciju od isprazne zabave? I koja je uopće razlika između slavne i celebrity osobe? Početkom 20. stoljeća bogati i utjecajni ljudi, poput Johna D. Rockefellera, plaćali su stručnjacima da im spriječe objavljivanje imena u novinama jer su više od svega cijenili svoju – privatnost. Pa zašto je se danas tako olako odričemo? Otkriva Mihaela Batinić

Od 1999. do 2014. glazbena industrija izgubila je 43 posto prihoda. Tek se 2016. zarada od glazbe počela povećavati. Razlog tom rastu krije se u sve većoj popularnosti streaming platformi, kao što su Apple Music, Google Play, Tidal te najveća Spotify koja danas ima više od 40 milijuna pretplatnika

Nedavno istraživanje otkrilo je male i velike želje zaljubljenika u putovanja. Nekad su uživali u urbanim ekspedicijama modnim, kulturnim i shopping metropolama, a danas ponajviše maštaju o neobičnim, lijepo namještenim i luksuznim interijerima okruženima fantastičnom prirodom poput snježne šume ili morske obale. A gdje se vi vidite?

Prema novijim istraživanjima ispada da su žene mnogo bolje menadžerice, šefice, pa i vlasnice tvrtki. Ispada i da za uspjeh tvrtke nije važna samo jurnjava za profitom, nego i sposobnost prenošenja svojih ideja na druge zaposlenike, pa i dobra komunikacija – u čemu su žene, eto, bolje. No svijet (biznisa) ipak nikad nije bio naklonjen ženama…

Istraživanja su pokazala da ljude koje upoznamo procjenjujemo za samo sedam do trideset sekundi, i to najviše na osnovi izgleda i stava. Zato uvijek imajte na umu staru izreku da ne postoji druga šansa za ostavljanje prvog dojma.

Prije više od dvjesto godina šarlota je stupila na gastro pozornicu kao engleski desert, no početkom 19. stoljeća chef Marie-Antoine Careme uveo ju je u glasovitu francusku kuhinju i dao joj novo, otmjenije ruho

Američki filmski redatelj Wes Anderson nadaleko je poznat po svojoj neobičnoj estetici koja, odmičući se od realnosti i uranjajući u svijet mašte, kreira posebne, vrhunski stilizirane svjetove. Sanjiva estetika Andersenovih filmova privukla je dosad čete obožavatelja, a jedan od njih, Wally Koval, odlučio joj je posvetiti posebnu pažnju

Luksuzna modna kuća Louis Vuitton objavila je svoju najnoviju kampanju za mušku kolekciju namijenjenu sezoni jesen/zima 2020. Kampanja je nazvana “Raj na Zemlji”, a u fokusu kolekcije, baš kao i vizuala s potpisom fantastičnog Tima Walkera, nalaze se oblaci koji simboliziraju slobodu, jedinstvo i mir

Kao što je pojam K-1 svojedobno probio granice “rodnog” Japana i zaludio cijeli svijet domišljatom idejom mješovitih borilačkih sportova, slično se dogodilo i u kozmetičkoj sferi pojavom termina “K-10”. Pojam korejskih korijena zaslužan je za globalnu popularnost novog pristupa njezi lica. Riječ je o nanošenju različitih preparata u deset koraka koji su, navodno, najzaslužniji za tako poželjan izgled Korejki, ponosnih vlasnica najljepšeg tena na svijetu

Pandemija je minimalizirala utjecaj celebrity kulture, redefinirala pojam influencera, vratila na scenu stručnjake te donijela podršku “običnim” ljudima – svakodnevnim junacima, tako da će ova kriza uz mnoge probleme donijeti i nešto dobra – bolje i odgovornije društvo.

Primamljivog mirisa, zadivljujućeg okusa – lagan, sočan, osvježavajući, extra sirupasti – posve nam je jasno zašto je ovaj tradicionalni grčki kolač koji savršeno paše uz sočno voće, desert požude tijekom ljetnih vrućina

Nevjerojatno je koliko jedan tako jednostavan objekt tijekom stoljeća fascinira i žene i muškarce, vizažiste, make-up dizajnere, kozmetičke mogule, glumice, pjevačice, čistačice, ljubavnice, kućanice i manekenke. Baš kao ni mala crna haljina, ni crveni ruž nikada nije izašao iz mode i nikada neće. On je jednostavno puno više od obične šminke!

Manje poznata ili gotovo potpuno nepoznata pića u zaborav padaju zbog mnoštva različitih razloga. No među njima niti jedno nije toliko obavijeno velom tajne kao Dubonnet. I dok će sam spomen ovog aperitivnog pića izazvati čuđenje većine ovovjekih barmena, samo najpotkovaniji znaju priču koja se krije iza ovog za mnoge tajanstvenog eliksira koji je od svog nastanka u Francuskoj 19. stoljeća dospio na britanski kraljevski dvor

Profimedia/Copenhagen Fashion Week

Već godinama se oduševljavamo skandinavskom uličnom modom i influencericama koje su po popularnosti odmah uz bok Francuskinjama. Kolovoški Copenhagen Fashion Week, osim digitalnih sadržaja imao je i one u fizičkom prostoru pa su sve oči modne i beauty industrije bile uprte prema skandinavskim influencericama. Kada je skandinavska ljepota u pitanju jedan od glavnih područja interesa su preparati i rutine kojima mogu zahvaliti svoj uvijek svjež i zdrav izgled

Za slučaj da je korona pandemija isisala i posljednji tračak glamura iz vaših života, dobro će vam doći doza kvalitetnog razgovora o modi. Ovo je pet podcasta koji svakom ljubitelju mode mogu popraviti dan. Uživajte #YourStoryMatters

STORYBOOK, zima 2020.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.

Newsletter

StoryBOOK je suvremen lifestyle magazin, koji se na hrvatskom tržištu nametnuo kao lider u ‘slow journalism’ pokretu. Njegova uspješna formula na jedinstven način spaja umjetnost, žensku snagu, pop-kulturu, modu, ljepotu, fenomenološke teme, svijet businessa, društvenu scenu, gastronomiju, aktivizam i hedonizam. Prijavite se na naš NEWSLETTER jer … StoryBOOK je priča za sebe.

    [acceptance* acceptance-718]Prihvaćam da se moja email adresa koristi u reklamne svrhe. Saznajte više na Pravila privatnosti[/acceptance]