NIKOLA ŠKORIĆ: ​O zlatnom statusu kriptovaluta, ulaganjima i monetarnoj budućnosti

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

event 28.09.2021.
skoric_dk
Nikola Škorić,direktor prve hrvatske bitcoin mjenjačnice Electrocoin d.o.o. / Dražen Kokorić

Osim nedavne investicije Elona Muska u Bitcoin, što je još pridonijelo trenutačnom zlatnom statusu kriptovaluta, odnosno što je privuklo i obične ljude da se otvore takvoj vrsti ulaganja?

Ovo nije prvi put da obični ljudi pokazuju takav interes za kriptovalute. Sličan ciklus ostvaren je i s prelaska 2017. na 2018. godinu, a ta razina izlaganja sada se još nije dogodila. Kriptovalute od nastanka imaju te neke četverogodišnje cikluse, primjerice cijena bitcoina je s 2013. na 2014. narasla na 1000 dolara, zatim je u 2014. pala na 200, pa se do početka 2017. kretala između 200 i 500 dolara, tijekom 2017. skočila je na 20 tisuća dolara, onda je 2018. pala na tri tisuće i sada se popela na 60-ak tisuća dolara. Znači, ti ciklusi od četiri godine se ponavljaju, samo što su svaki put sve snažniji. I upravo to da kriptovalute na čelu s bitcoinom jednostavno ne nestaju sa scene, iako su već nekoliko puta gotovo propale, vjerojatno je konačan dokaz da su nešto ozbiljno što će ovdje dulje ostati.

Posljednjih godinu dana primjećujemo i snažan ulazak institucionalnih investitora u to područje. Vjerujem da je upravo to jedan od razloga što se u 2020. počelo događati ono što je rezultiralo velikom investicijom Elona Muska?

Treba napomenuti i da su prvi tragovi onoga što je slijedilo krajem 2020. i početkom 2021. bili vidljivi već u svibnju 2020., kada je najveća svjetska banka JPMorgan Chase prvi put otvorila bankovne račune tvrtkama kao što je naša, odnosno dvjema najvećim kriptomjenjačnicama u Americi, te su u drugoj polovini 2020. njihovi analitičari dali pozitivnu prognozu za bitcoin i rekli svojim klijentima kako je moguće da će njegova cijena rasti i do 150 tisuća dolara.

Zanimljivo je da je upravo Jamie Dimon, CEO JPMorgan Chase, na početku 2017. godine, dakle na vrhuncu zadnjeg hypea kad je mnogo običnih ljudi ušlo u područje kriptovaluta, davao nedvosmislene izjave o tome da su kriptovalute prevara, da se to koristi samo za trgovanje drogom, oružjem, ljudima…

Možda je u toj priči važno spomenuti i Michaela Saylora, koji je najdulje CEO jedne američke javne kompanije koja je listana na burzi, Micro Strategy. On je Bitcoin otkrio sredinom 2020. i odmah se javno na svom Twitter profilu zapitao “zašto ja za ovo nisam znao prije” te je ubrzo nakon toga Micro Strategy kupio Bitcoin u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Na jedan njegov tvit tada se nakačio Elon Musk upitavši ga “wow, što je uopće moguće kupiti toliko bitcoina i zašto ti to radiš?”. Saylor mu je u toj javnoj prepisci objasnio zašto ulaže u Bitcoin, a zatim je slijedila Muskova kupnja.

Tako da ne bih rekao da je Muskova kupnja potaknula interes i investicije običnih ljudi, odnosno reatil investitora, prije bih rekao da je uzrok tome nastao u prvoj polovini 2020., kad su institucionalni investitori, predvođeni JPMorgan Chaseom, počeli ulaziti u područje kriptovaluta i prepoznavati da to više nije dječja igra, nego da ima mjesta i za njih velike igrače, a zatim onda sve te vijesti, uključujući i vijest o Elonu Musku.

Foto: Dražen Kokorić

Kriptovalute imaju brojne obožavatelje, ali sve je više i onih koji im nalaze mane, posebice zagovornici zaštite okoliša koji upozoravaju na to koliko energije troši rudarenje bitcoina. Za primjer skupina znanstvenika koju predvode Dabo Guan sa sveučilišta Tsinghua i Shouyang Wang iz Kineske akademije znanosti istraživali su količinu energije koju bitcoin troši samo u Kini te zaključili da bi bez pravne regulative bitcoin rudarenje u Kini do 2024. moglo potrošiti jednako energije kao cijela Italija. Zvuči kao prilično neodrživ način života.

Da, u pravu ste. Rudarenje kriptovaluta, prije svega bitcoina, a zatim i nekih drugih, energetski je dosta zahtjevno, troši puno struje i zato je štetno za okoliš, to je činjenica. No to je problem koji se užurbano rješava.

Prema nekim procjenama na rudarenje ethereuma, druge najveće kriptovalute, troši se četvrtina manje struje u odnosu na bitcoin, što je i dalje velika količina struje, no ethereum će uskoro tehniku rudarenja za godinu do maksimalno dvije prebaciti na drugi algoritam koji će omogućiti da se na rudarenje ne troši struja uopće. Mnoge druge kriptovalute već su riješile taj problem, a vjerujem da će se u nekom trenutku i bitcoin prebaciti na taj sustav. Trenutačno to još nije u planu, ali to će se morati dogoditi s obzirom na to da je ovakav način rudarenja neodrživ.

U tom kontekstu treba reći da je Bitcoin ipak riješio zaista velik problem, a to je kako stvoriti platnu mrežu u kojoj ne postoji neka institucija kojoj moramo vjerovati, poput PayPala, Western Uniona, bankarskog sustava. U svim tim platnim mrežama moramo vjerovati nekome da nam neće uzeti novac. Bitcoin je prva platna mreža u kojoj ne mora postojati povjerenje. To je revolucionarna promjena, ali promjena koju plaćamo velikom potrošnjom struje. No kao što je riješen iznimno težak problem stvaranja decentralizirane platne mreže, tako već postoje i očita rješenja kako to učiniti a da se ne troši golema količina struje. Vjerujem da će se ta rješenja implementirati u sljedećim godinama, a onda kriptovalute više neće biti ekološki problem.

Ako se osvrnemo na cjelokupan društveni napredak koji će kriptovalute osigurati, možda se na kraju pokaže da je ta šteta za okoliš zapravo imala smisla.

Prema vašem iskustvu tko je najaktivniji na kriptotržištu?

To je vrlo teško odgovoriti jer se ovih tjedana i mjeseci situacija drastično mijenja. Da ste me to pitali prije šest mjeseci, rekao bih da su na našem tržištu najaktivnije bile dvije skupine – tehnopozitivni ljudi, odnosno oni koji se više zanimaju za tehnologiju, i ljudi koje zanima spekulativna investicija. Sve više onih koji su prije 10 godina investirali u dionice sada se okreću kriptovalutama. Doduše, ne tako snažno kao ljudi koje zanima tehnologija jer je dosta tradicionalnih investitora u dionice i dalje, čak i danas, skeptično prema kriptovalutama. Ipak, sve manje.

No u nekoliko posljednjih tjedana situacija se znatno promijenila, primjećujem da u kriptovalute ulažu apsolutno svi.

Kome biste savjetovali ulaganje u kriptovalute, a kome ne?

Ne savjetujemo ulaganje u kriptovalute zato što je to privatna odluka svakog pojedinca. Ako osoba općenito nije sklona investiranju, jednostavno savjetujem da ne investira ni u kriptovalute. S druge strane ako je osoba zainteresirana za ulaganje u kriptovalute, prije svega bih savjetovao da ne investira sredstva koja ne može izgubiti. Čak je i investiranje u dionice rizičan pothvat s obzirom na to da tvrtke u bilo kojem trenutku mogu propasti i cijene dionica znatno pasti, a kriptovalute su mnogo rizičnija investicija od ulaganja u dionice. Naime, tržište kriptovaluta još je relativno novo, postoji tek 10-ak godina, važno je napomenuti i da je slabije regulirano, a regulacija je mnogim investitorima iznimno važna jer žele da je njihovo ulaganje zaštićeno. Riječ je i o tehnički zahtjevnijem području tako da je i dalje važno da se u kriptovalute ulažu sredstva koja ste spremni izgubiti.

Sad kad smo to rekli, moram dodati i da bih investiranje u kriptovalute preporučio svakome, barem neki mali iznos od 100 kuna s obzirom na to da je riječ o vrlo zanimljivoj tehnologiji.

Kad smo govorili o porastu interesa za kriptovalute u 2020. godini, glavni argument Michaela Saylora upravo je to da za tvrtke koje imaju previše novca ima smisla držati novac u kriptovalutama zato što kriptovalute nisu podložne manipulacijama kakvima smo bili svjedoci 2008. godine tijekom velike bankarske krize. Dapače, Bitcoin je nastao upravo kao odgovor na tu veliku bankarsku krizu 2008. i njegov kreator bio je jasan da je cilj bio stvoriti platnu mrežu i sredstvo pohrane vrijednosti koje je izvan dohvata monetarne politike.

Kao što znamo, danas na svjetskom financijskom tržištu novca zapravo ima previše, što možda zvuči malo kontraintuitivno onima koji nisu vlasnici kompanija koje vrijede milijarde, a problem su negativne kamatne stope. Primjerice, nedavno je i jedna od najvećih hrvatskih banaka svojim komitentima poslala obavijest da će na depozite veće od milijun eura morati naplaćivati naknadu. Znači, na depozite veće od milijun eura ne dobivate kamatu, nego plaćate naknadu. U takvoj situaciji, plus inflacija koja godišnje iznosi nekoliko posto, postavlja se pitanje gdje držati novac.

Tako da za tvrtke koje imaju previše novca, a na svjetskoj razini takvih je mnogo, Micro Strategy i Tesla samo su neke od njih, ima itekako smisla držati novac u kriptovalutama.

Nikola Škorić,direktor prve hrvatske bitcoin mjenjačnice Electrocoin d.o.o. / Dražen Kokorić

Vratimo se malo na početak. Možemo reći da ste na vrijeme, ili bolje rečeno prvi kod nas, zaključili da na tržištu postoji potražnja za jednostavnom i brzom uslugom posredovanja u trgovanju kriptovalutama, koja bi bila i cjenovno pristupačnija svim stranama. I to kad vam je bila samo 31 godina. Kako su kriptovalute privukle vašu pozornost? I u čemu ste vidjeli najveću priliku za uspjeh?

Ne bih rekao da sam tražio neku priliku za uspjeh, jednostavno je sve nekako išlo samo od sebe zato što je poslovna prilika bila više nego očita.

Diplomirao sam na zagrebačkom FER-u, na području kriptografije. Nakon diplome zaposlio sam se u nuklearnoj elektrani u Krškom, ali nastavio sam pratiti područje kriptografije i jednostavno su mi u nekom trenutku na radar iskočile kriptovalute. Primijetio sam tu tehnologiju i bila mi je veoma zanimljiva s tehničke strane s obzirom na to da kriptovalute zaista rješavaju taj problem decentraliziranog novca – kako plaćati nešto bez intermediara kao što su banke ili platne institucije. I da, Bitcoin je od 2009., kad se pojavio, zbilja rješavao neke teške probleme koje neki pametni ljudi nisu uspjeli svladati desecima godina prije. No sve do 2015. nisam ozbiljnije ulagao u kriptovalute.

Kada sam prvi put odlučio uložiti nešto sitno, 2013. godine, primijetio sam da je vrlo teško kupiti kriptovalute iz Hrvatske i da su naknade goleme. Tu sam vidio priliku za zaradu, ali nisam računao na velik uspjeh, jednostavno sam primijetio da postoji prostor da se aktiviram u području kriptovaluta.

Isprva je sve počelo kao hobi, a onda se samo od sebe nametnulo da se ozbiljnije poigram time. Tijekom vremena promet je toliko narastao da je trebalo otvoriti tvrtku, zaposliti ljude i sad smo došli na 20-ak zaposlenih i 44 milijuna eura prometa prošle godine, što ćemo ove godine dostići već u prvih šest mjeseci.

Kako vidite monetarnu budućnost?

Ima li neko teže pitanje? (smijeh)

Kad gledam budućnost, vidim sve moguće aspekte tako da što se tiče monetarne budućnosti vidim i onu u kojoj se nije promijenilo apsolutno ništa, i dalje imamo tu ekspanzivnu monetarnu politiku bez neke velike krize, pa vidim onu koja će u ovakvoj prema meni malo neodgovornoj monetarnoj politici dovesti do majke svih kriza. Vidim i budućnost u kojoj će paradigme koje su dovele kriptovalute na stol – a to je povratak comodity moneyu – možda prevladati. Znači, vidim tu potencijalnu monetarnu budućnost, no ako me pitate što mislim koja je najvjerojatnija, to je zaista teško odgovoriti jer su monetarna politika i monetarna ekonomija možda i najkompleksnija područja ljudskog djelovanja. Monetarna znanost proučava međudjelovanje sedam milijardi ljudi, ili koliko nas već ima, putem iznimno složenih financijskih procesa.

Nadam se i volio bih da tijekom desetljeća koja slijede svjedočimo porastu, možda i povratku na scenu lokalnih valuta. To me područje iznimno zanima i relativno je slabo istraženo, ali ono nešto malo prakse s lokalnim valutama što postoji vrlo je zanimljivo. Spomenuo bih jedan austrijski eksperiment s lokalnim valutama tijekom velike gospodarske krize u 20-im i 30-im godinama kada je jedna mala austrijska pokrajina uvela svoju lokalnu valutu i doživjela ekonomski procvat dok je ostatak zapadnog svijeta zapadao u sve težu veliku depresiju.

Zbog pojave kriptovaluta i tehnologije kreiranje lokalnih valuta iznimno je jednostavno te se tako monetarna politika otvara i lokalnim zajednicama. Takvo što nije uobičajeno u današnjem svijetu, pitanje je čak i je li legalno, tako da ne znam što bi se dogodilo kad bi neka lokalna zajednica u Hrvatskoj počela izdavati lokalni novac, ali je činjenica da to područje ima mnogo potencijala, što je povijest pokazala. Nadam se da će tijekom godina koje dolaze biti više prilike da svi mi u kriptoindustriji, a i oni koji se bave alternativnim financijama više istražimo tu konkretnu monetarnu budućnost.

Razgovarala: Ana Herceg

Fotografije: Dražen Kokorić

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Dvije prijateljice, Sabina Rešić i Azra Salkanović, autorice su novog zanimljivog hrvatskog brenda NUUIT. Ovi trenutačno poprilično popularni modni dodatci su izrađeni od dva sloja vrlo mekane kože te ugodni za nošenje. Namijenjeni su prvenstveno ženama koje prate modu i uvijek su u potrazi za novim stvarima i idejama. To su osobe koje teže autentičnom modnom izričaj i ne nedostaje im hrabrost nositi neobične odjevne komade kao što su NUUIT harnessi

Psihijatar Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područja psihologije ovisnosti te kritičkog pamfleta ‘Prava istina o psihijatriji’. Donosimo isječak iz njegove posljednje knjige ‘Ludilo uzvraća udarac’ u kojoj je izložio više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom

Glitch art neki uspoređuju s punkom. On je sustavna pogreška koja mijenja vizualni dojam i pandan je našoj osobnoj ranjivosti. Jer u svijetu koji strogo teži savršenstvu biti greška postalo je vrijednost po sebi, a veliki revival glitch arta dogodio se dijelom i zbog izazivanja medija koji su se mnogima činili izvan dosega te su smatrani ekskluzivnim, glossy, nerealističnim i bez mane. Glitch art postao je više od pokreta koji veliča nesavršenosti i komentira suvremenu kulturu, ušao je u naše osobne datoteke, ali i u mainstream medije, što je zanimljivo s obzirom na to da je kritika pop kulture i njezinih trendova, otkriva Vedrana Sunko

Popularna serija knjiga ‘Catwalk’ potkraj listopada dobiva novo pojačanje – tom posvećen bogatoj povijesti talijanske modne kuće Versace. Knjiga sa zlatnim koricama nosi naziv ‘Versace Catwalk: The Complete Collections’ i sastoji se od impozantnih 1200 fotografija s modnih revija i kratkim tekstovima koji prate vizuale dajući temeljiti uvid u svaku Versace kolekciju, ali i u […]

Djelo je napravljeno posebno za umjetničinu retrospektivnu izložbu Yayoi Kusama koja je održana u Reini Sofiji, u Madridu, Centru Pompidou, u Parizu, Tate Modern, u Londonu i Muzeju američke umjetnosti Whitney, u New Yorku, 2011. i 2012. To je bila najveća instalacija koju je napravila do tada. Kao što drugi dio naslova djela sugerira, djelo nastoji vizualizirati život kao ‘briljantno’ iskustvo. Djelo postoji u tri izdanja od kojih je ova verzija (koja je opsjela Instagram!) u vlasništvu Tatea

Magazin StoryBOOK s novim brojem slavi umijeće življenja na umjetnički način, izdvojite vrijeme i uživajte u istraživanju imaginarija zanimljivih umjetnika, svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića, koji je prije 35 godina preselio u SAD i postao umjetnički direktor časopisa Time te ilustrator za New York Times, razgovarali smo o angažiranoj umjetnosti i toleranciji. Naučite […]

Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti

Dvije briljantne serije fotografija koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tematiziraju noćni život u Parizu i New Yorku spajajući tako nostalgiju i izlaske za kojima smo toliko dugo čeznuti, zovu nas na partijanje. Zavirite!

Na izboru The Best Chef Awards 2021. Ana Roš, glavni chef slovenskog te svjetski poznatog restorana Hiša Franko, u kojem isključivo s namirnicama iz regije utjelovljuje svoju viziju stvarajući osebujnu kulinarsku čaroliju, zauzela je sedmo mjesto. O veličini uspjeha dodatno govori i činjenica da je Ana jedina žena u top 10! Donosimo ekskluzivni intervju koji je Ana dala za StoryBOOK, a u kojem priča o strasti prema kuhanju koja ju je, zahvaljujući predanom radu, dovela u vrh gastronomskog svijeta

Volite li modnu fotografiju starih majstora kao što su Irving Penn ili Richard Avedon, tada ćete zasigurno obožavati studijske fotografije koje su nastale kao vizuali za novu kolekciju modne kuće Schiaparelli. Premda je dio fotografija u boji, a dio u crno-bijeloj tehnici, kako bi se predočila dualnost Else Schiaparelli koja je poslužila kao nadahnuće za […]

180 Studios 14. listopada ove godine javnosti predstavlja izložbu originalnih setova, rekvizita, kostima i umjetničkih djela koja osvjetljavaju jedinstvenu estetiku djela, filma ‘The French Dispatch’ Wesa Andersona

Kada je legendarni britanski glazbenik David Bowie preminuo u siječnju 2016. godine, njegovi obožavatelji su se, premda nevoljko, pomirili s time da je došao kraj jednoj plodnoj karijeri, te da im ne preostaje ništa drugo nego iznova preslušavati neke od njegovih brojnih albuma ili pak gledati neki od nebrojenih filmova koje je tijekom svoje karijere […]

Dalibor Matanić možda je domaći najplodniji režiser, a koji posljednjim svojim radovima niže nagradu za nagradom. Iako nas je isprva iznenadila, ne možemo reći da nije bila očekivana nagrada Grand Prix koju je njegova nova serija ‘Područje bez signala’ osvojila na prestižnom festivalu Series Mania koji se održao od 26. kolovoza do 2. rujna ove godine. Na festivalu je prikazano više od 60 ekskluzivnih premijera serija iz cijeloga svijeta, a u natjecateljskom programu Panorama International u kojem je ‘Područje bez signala’ nagrađeno titulom najbolje serije, u konkurenciji je bilo 15 serija

Red Hot Chili Peppers najavili su svoju prvu turneju otkad se gitarist John Frusciante vratio u grupu! Turneju su najavili u satiričnom videu, televizijskim vijestima, postaje KHOT. Naravno da tv postaja ne postoji, izmišljena je!

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

Sjećate li se onih zlatnih vremena u kojima je cvjetala popularnost ‘Prijatelja’, a ravna i stepenasta frizura boje meda koju je nosila Rachel Green bila je sveti gral u domeni najljepših celebrity frizura?

Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, što je, očekivano, prouzrokovalo humanitarnu krizu zabrinjavajućih razmjera. Kao što su mnogi mediji dosad izvještavali, ženska su prava i slobode posebno ugrožena, a na meti nove vlasti našle su se i afganistanske novinarke. Sudeći po izvještavanju Reporters Sans Frontièresa, od 700 novinarki koje su donedavno radile u Kabulu, svoja radna mjesta zadržalo je njih tek 39. Evo kako im možemo barem simbolično pomoći

Priča inspirirana kultnim londonskim hotelom Savoy u kojem je osnivač kuće, Guccio Gucci, radio kao mladić i gdje je, gledajući glamurozne goste hotela kako hodaju lobijem, uživao u njihovim modnim izdanjima pronalazeći inspiraciju za svoj budući rad, poslužila je keativnom dvojcu Alas i Piggott kao temelj priče za moćnu kampanju. Zavirite u čudesan Gucci svijet

Paolo Sorrentino, majstor prekrasnih filmova, ove jeseni donosi još jedno (ako je suditi prema traileru) isto takvo prekrasno ostvarenje – film ‘The Hand of God’. Sorrentino se ovim filmom vraća u rodni grad kako bi ispričao svoju najosobniju priču, priču o sudbini i obitelji, sportu i kinu, ljubavi i gubitku.

Možda na prvu djeluje neobično i nekonvencionalno, no u suradnji s umjetnicima mlađe i srednje generacije realizirano je jedanaest umjetničkih intervencija u Kaznionici u Turopolju i Odgojnom zavodu u Turopolju. Projekt Sloboda stvaranja, uključit će još oslikavanje Zatvora u Rijeci, Probacijskog ureda u Zagrebu, Zatvora u Bjelovaru i Zatvora u Zagrebu

Proces starenja je neizbježan, što ne znači da na njega ne možemo utjecati. Dovoljno je upoznati “mehaniku’” starenja kože, početi osluškivati njezine potrebe, a svoj beauty režim prilagoditi njezinim zahtjevima. Imali 20 ili 60 godina, jedno se nikad ne mijenja – zaštitite kožu od vanjskih oštećenja, UV zračenja, onečišćenog zraka i duhanskog dima. klonite se loše prehrane, neaktivnosti i stresa

Donosimo vam recept za slatki zalogaj koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Održiva moda je veliki trend, no to ne znači da je lako kupiti komad koji je uistinu održiv. Odnosno proces nije jednostavan, a ono što pomaže su definitivno certifikati koji jamče neke od elemenata održivosti

Nakon posljednjeg, kratkog filma ‘The Human Voice’ gdje smo uživali u izvedbi Tilde Swinton i Almodóvarovoj estetici, sada s nestrpljenjem čekamo novi film Madres Paralelas koji 10. rujna dolazi u kina. Glavne uloge imaju Penélope Cruz, Aitana Sánchez-Gijón i njegova vječna filmska muza Rossy de Palma

Uzgoj biljaka i vrtlarenje, zahvaljujući lockdownu, postao je jako trendi hobi. Nemogućnost putovanja na egzotične destinacije posebno je cijenu podigla egzotičnim ukrasima, naročito biljkama. Kod nas je prilično teško nabaviti neuobičajene biljke, a njihovo naručivanje iz inozemstva nije siguran način jer dostava često traje predugo za živu biljku. No od nedavno ni to nije problem jer online trgovina Džungla Plants prodaje i sigurno dostavlja zanimljiv izbor egzotičnih biljaka i sve ono što je potrebno za njihov uspješan uzgoj

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

STORYBOOK, jesen 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.