Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama, a njega je sve više

O obiteljskom nasilju razgovarali smo u nedavnom izdanju Storybooka s mr. sc. Željkom Barić, ravnateljicom doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”, a ovom prilikom prenosimo razgovor u cijelosti

event 22.09.2020.

Tijekom karantene doslovno nije bilo zemlje u kojoj nije bio zabilježen porast obiteljskog nasilja. U Francuskoj je prijavljeno 36 posto više slučajeva, u Kini se taj broj utrostručio, a patile su i brojne žrtve u Hrvatskoj.

Svaka treća žena u Hrvatskoj, odnosno svaka četvrta u Europi, žrtva je nasilja u obitelji

Zbog obiteljskog zlostavljanja policija u Hrvatskoj intervenira 45 puta na dan, a vikendom čak 60

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je više od 300 žena ubijeno od strane svojih partnera

Prema podacima istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) svakog tjedna u Europi od posljedica nasilja u obitelji koje prakticiraju muškarci umre 50 žena

95 posto ukupnog nasilja u obitelji usmjereno je na žene, jedna od tri žene doživi fizičko ili seksualno zlostavljanje od 15. godine, a jedna od četiri tijekom trudnoće

Istraživanje Agencije za ljudska prava iz Austrije pokazalo je da je gotovo svaka treća žena na razini Europe suočena s nekim oblikom nasilja ili seksualnog uznemiravanja, a njih samo 14 posto prijavi policiji nasilje od strane partnera

O obiteljskom nasilju razgovarali smo u jednom broju Storybooka s mr. sc. Željkom Barić, ravnateljicom doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”, a ovom prilikom prenosimo razgovor u cijelosti.

Book: Ravnateljica ste doma “Duga – Zagreb” koji pruža stručnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. Što žrtve nasilja mogu očekivati kod vas?

Smještaj je moguće dobiti bez obzira na spol žrtve, prema tome se ova ustanova izdvaja u Hrvatskoj. Važno je znati, bez obzira na to naziva li se ustanova sklonište, prihvatilište, sigurna kuća, autonomna kuća – jedno im je zajedničko: pružiti žrtvi pomoć i sigurnost u akutnoj kriznoj situaciji eskalacije nasilja u obitelji. Pritom nastojimo vrijeme koje žrtva provede u skloništu što kvalitetnije iskoristiti za poboljšanje žrtvine konkretne životne situacije u cilju ostvarenja različitih prava te psihološkog osnaživanja i planiranja pozitivnih promjena.

U skloništu pružamo psihosocijalnu pomoć i pravnu podršku. Nastojimo pomoći žrtvi da u sebi pronađe snagu za izlazak iz nasilnog odnosa te točno definira što može pravno-formalno i logistički poduzeti kako bi se osamostalila i samopouzdano krenula u nov i humaniji način življenja za sebe i svoju djecu! To nije lako postići i često se spotičemo na tom putu jer izlazak iz emocionalne veze nije tako jednostavan kako se čini onome tko takav odnos promatra “sa strane”.

Tijekom smještaja provodimo i karijerno savjetovanje, što uključuje intenzivno i ciljano traženje posla za žrtvu ako je došla kao nezaposlena osoba. To podrazumijeva našu uhodanu mrežu kontakata s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te poslodavcima s kojima imamo zajedničkih ranijih iskustava zapošljavanja naših korisnica.

Boravak u našem skloništu za žrtve je u cijelosti besplatan pa žene koje rade mogu uštedjeti više plaća kako bi imale novčanu zalihu kada budu unajmljivale stambeni prostor i za druge životne potrebe.

U našem skloništu žrtve mogu očekivati kvalitetnu psihološku potporu u cilju podizanja samopouzdanja i, što je najvažnije, samopoštovanja koje je kod njih prilično narušeno uslijed višegodišnjeg uvjeravanja koliko su loše osobe, majke, supruge… Posredujemo zatim u ostvarenju različitih prava iz sustava socijalne skrbi, pomažemo kod upisa u novi vrtić ili osnovnu školu na našem terenu, pružamo pravne savjete i pratimo ženu u svim njezinim konkretnim potrebama za pravnom zaštitom: od tužbi za razvod braka, podjele bračne stečevine, prava na skrb o djetetu, pomoć u sudskim sporovima dokazivanja nasilnog ponašanja za koje je partner procesuiran…

Važno je znati da imamo i odvjetničku pomoć koja je za žrtve besplatna pa u kompliciranim situacijama koje se mogu razviti tijekom sudovanja naš odvjetnik prati žene kao opunomoćenik u tim postupcima.

Book: Tko najčešće zatraži pomoć?

Postoje istraživanja koja pokazuju da i žrtve i nasilnici imaju “poteškoće” u nekim područjima ljudske spoznaje ili ponašanja. Primjerice, ustanovljeno je da velik broj nasilnika, ali i žrtava ima tradicionalne stavove o muškoj superiornosti u obitelji. No češće se radi o dijametralno suprotnim “poteškoćama”. Na primjer, nasilnici narušavaju tuđe osobne granice i ne preuzimaju odgovornost za to, dok žrtve polako gube osjećaj vlastitih osobnih granica te prihvaćaju dio odgovornosti i za tuđe nasilničko ponašanje. Upravo zato vidimo taj moment “ostajanja u odnosu”. Žrtva samu sebe uvjerava da ona snosi dio odgovornosti za nasilnikovo ponašanje jer je “brbljava, neuredna, lijena, ružna, nesposobna i sl.”. No prava istina jest da je svatko odgovoran za svoje ponašanje u odnosu te da za nasilno ponašanje nema opravdanja i nije nam kriv nitko drugi! Žrtve kažu: “On je divan muž i otac. Samo kada popije poludi, a onda mu se djeca i ja moramo maknuti s puta jer ujutro će opet biti dobar muž i otac!” To je strašno zavaravanje i preuzimanje odgovornosti za tuđu ovisnost zbog koje pati cijela obitelj. Žrtva i njezina djeca razvijaju zbog toga različite, uglavnom loše mehanizme obrane kako bi uspjeli opstati u takvom disfunkcionalnom okruženju.

Stoga je čvrsta odluka o izlasku iz nasilnog odnosa uvijek proces, i to dugotrajan. Podaci o korisnicima naše sigurne kuće govore da ih je približno 30 posto trpjelo nasilje više od deset godina prije nego su odlučili tražiti pomoć. Puno je manji broj onih koji su nasilje prijavili odmah ili u roku od nekoliko mjeseci.

Često se žrtve nasilja odlučuju prijaviti nasilje i napustiti nasilnika nakon zadnje epizode nasilja u kojoj su osjetile strah za vlastiti život ili život svoje djece i bijeg iz takvog odnosa je tada borba za vlastiti život. Takve situacije često obilježavaju izrazito grubo fizičko nasilje i/ili prijetnje smrću. Za neke, proces odlučivanja traje dulje, nakon što žrtva spozna da se situacija neće poboljšati.           

Book: Može li se nasilništvo izliječiti?

Nasilno ponašanje nije bolest! Ponekad se radi o posljedičnom ponašanju uslijed duševnog oboljenja. U većini slučajeva to je naučeni obrazac ponašanja. U Hrvatskoj se temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji provodi zaštitna mjera, a temeljem Kaznenog zakona sigurnosna mjera Psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji (PSTPN). Naša iskustva u provođenju PSTPN potvrđuju da su promjene moguće, ali ne na način da mijenjamo osobu. Radimo isključivo na promjeni dijela ponašanja u smislu usvajanja nenasilnih obrazaca ponašanja, poboljšanja samokontrole, primjerenog izražavanja emocija i slično.

Prema evaluaciji naših voditeljica tretmana, statistički od ukupnog broja osoba koje su uključene u psihosocijalni tretman oko 75 posto završi tretman s ocjenom uspješan ili djelomično uspješan. Kao neuspješne ocijenimo približno oko 5 posto. Oko 20 posto uključenih u tretman ne završi ga zbog neredovitog pohađanja, akutnog oboljenja ili odustajanja.

Evaluacija koju provodimo kroz kontakt sa žrtvama nakon završetka tretmana upućuje na zadovoljstvo promjenama koje su osobe postigle tijekom tretmana u najvećem broju slučajeva. Trebate znati da ovaj tretman nije dobrovoljan, aktivira ga Prekršajni ili Kazneni sud svojom odlukom nakon utvrđivanja nasilnog ponašanja u obitelji. Stoga, počinitelj nasilja nema izbora hoće li ili neće dolaziti redovno na tretman koji traje pet i pol mjeseci.

Nažalost, u slučajevima kada se kod nasilnika radi o psihopatskoj strukturi osobnosti, žrtva zaista nema mira ni sigurnosti tijekom života kamo god da ode. To su one situacije kada on kaže: “Naći ću te i na kraju svijeta i ubiti; jer ako nisi moja – nećeš biti ničija…” Takvi nasilnici su opsesivno orijentirani na svoju partnericu (sadašnju ili bivšu) te su spremni poduzeti krajnje mjere kao što su sustavno praćenje, prijetnje pa nažalost sve do pokušaja ubojstva. U tako ekstremnim slučajevima sustav mora funkcionirati vrlo umreženo i brzo kako bi nasilnik bio što prije uhvaćen i procesuiran. Tu ima puno zamki jer psihopat je vrlo prilagodljiv, umiljat i obično vrlo cijenjen u svojoj mikrozajednici tako da treba vremena dok se ne povjeruje žrtvi da je kod kuće potpuna suprotnost svom javnom djelovanju.

Imamo srećom i dobrih primjera kako su neke od naših korisnica nakon više mjeseci rada na sebi uspjele izaći iz nasilne veze. Uvijek istaknem primjer jedne naše korisnice smještaja u skloništu koja je u kasnim sedamdesetim godinama svog života prvi put odlučila da joj je dosta i te hladne noći, u sitne sate, nakon višesatnog maltre­tiranja izašla iz svoje kuće u spavaćici i otišla pješice u policijsku postaju. Došla je i rekla je: “Pomozite mi! Ja se kući više ne vraćam!” Svima je mogla biti baka, pa i prabaka. Možete zamisliti kakav je dojam ostavila na ljude u policijskoj postaji. Rekla nam je nedavno: “Tek sada živim punim plućima! I svim mlađim ženama poručujem da ne čekaju kao ja…”

Book: Što vam pokazuje iskustvo, zašto neke žene ne napuštaju svog partnera ni nakon godina zlostavljanja? Zbog financijske ovisnosti o partneru ili “zbog djece, da sačuvaju obitelj na okupu”? Koliko time u isto vrijeme nanose štete djeci?

Iz pozicije osobe koja nije žrtva obiteljskog nasilja, koja ima samopouzdanja i vjeru u sebe, uvijek se rješenje čini vrlo jednostavno: okrenuti se i zauvijek otići od nasilnika. U početku žrtve vrlo često ne prepoznaju pojavu nasilnog ponašanja koje se manifestira kroz povremeno iskazivanje ljubomore, prigovaranja zbog izgleda i ponašanja, zatim prelazi u emocionalne ucjene, vrijeđanje, praćenje, nadzor, kontrolu, pa na uništavanje stvari i imovine, šamaranje, prisiljavanje na seksualne odnose… S vremenom, partner sustavno i kontinuirano uspostavlja kontrolu i moć nad žrtvom obiteljskog nasilja koristeći razne oblike nasilja: fizičko nasilje, izoliranje, ponižavanje, zastrašivanje, seksualno i ekonomsko nasilje… Primjerice, nasilnik polako s vremenom traži od žrtve da prestane raditi “jer će se on brinuti za nju i djecu”, pa da prekine prijateljstvo s najboljom prijateljicom “jer se ona vrlo nepristojno ponaša, a i pokazuje da njega baš ne uvažava”, pa traži da prestane tako često ići roditeljima i/ili bratu ili sestri, pa pita “tko ti je važniji?”. Na taj način žrtva postupno prestane raditi, izgubi prijatelje, poremeti odnos s roditeljima i drugom rodbinom… ostaje ekonomski i socijalno vezana isključivo za nasilnika. To je sve psihičko nasilje koje se s vremenom razvija u zastrašivanje: “Nemaš posao pa će ti sud oduzeti djecu ako se budeš htjela rastati”, “Vidiš kako si nestabilna, nijedan sud ti ne bi dao djecu”, “Uništit ću te ako me prijaviš”… Sve to je vrijeđanje, kritizira­nje i omalovažavanje. Osoba se počinje osjećati bespomoćno i ima uništeno samo­po­uzdanje te vjeruje da za sebe ne može ništa učiniti. Osim toga, vrlo su česte eksplicitne prijetnje smrću zbog kojih se osoba jednostavno ne usudi tražiti pomoć. Svakako bi bilo lakše izaći iz nasilničkog odnosa u samom početku, ali i tu je život kompliciraniji od teorije.

Naravno da sve ovo o čemu govorim vrlo loše djeluje na psihički razvoj djece u takvim obiteljima. Gotovo uvijek su djeca indirektne, a ponekad i direktne žrtve nasilja. Odrastaju u strahu, neizvjesnosti, u potisnutoj agresiji prema nasilniku koja može odrastanjem prerasti u direktan sukob s njime. Sve to može prerasti u bježanje od kuće, skitnju i druge neprimjerene oblike ponašanja pa u konačnici i određene delinkventne aktivnosti. S druge strane, djeca iz takvih obitelji mogu biti vrlo introvertirana, nepovjerljiva, plašljiva te kasnije u životu imati teškoće u uspostavljanju prisnijih odnosa s ljudima.

Book: Tko su najčešće nasilnici?

Počinitelji nasilja nisu isključivo muškarci, ali oni to jesu u većini slučajeva. Naš prosječni počinitelj nasilja u obitelji je muškarac, i to u 75 posto slučajeva, a žene se pojavljuju u 25 posto slučajeva. Kod nas u psihosocijalnom tretmanu su klijenti ugla­vnom srednje dobi i srednjeg stručnog obrazovanja. Ovaj tretman je orijentiran na promjenu stavova, ponašanja i znanja koja su prisutna kod počinitelja nasilja, a neprimjerena su. Tretmanom se poboljšavaju komunikacijske vještine, iskazivanje vlastitih očekivanja na primjeren način bez ponižavanja i zlostavljanja člana obitelji. Proširuju se uvidi u to što čini zdrav partnerski odnos, a to su: partnerska fleksibilnost, prilagodljivost, naizmjeničnost, vremenska ograničenost, međusobna nenametljivost i slično.

Book: S obzirom na to da su nasilnici svuda oko nas, koliko smo kao društvo senzibilizirani za tu problematiku? Zašto ljudi najčešće okreću leđa tome i prave se da susjedovi problemi nisu njihovi problemi? Što možemo učiniti kao promatrači, društvo u cjelini?

Upravo ta formulacija “društvo u cjelini” može biti moćna platforma ako se u zajednici njeguje globalna i ukorijenjena svijest o neprihvatljivosti nasilnog ponašanja, o obvezi svih nas da nasilje prijavimo! Najgora opcija je reći: “To nije moj problem, ne želim se miješati, oni će to riješiti sami…” Na taj način postajete zapravo suučesnici u nasilju. Nasilje moraju prijaviti i liječnici ako postoji ikakva sumnja da se ono događa u obitelji pacijenta. Moraju ga prijaviti i svećenici kada za to saznaju. Stoga, morate ga prijaviti i vi i ja.

KOMU SE OBRATITI ZA POMOĆ

Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”

www.duga-zagreb.hr

telefon: 01 6383 503 (svaki radni dan od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati)

e-mail: info@duga-zagreb.hr

Besplatan savjet možete dobiti u Savjetovalištu u Ninskoj 10/2 u Sesvetama – osobnim dolaskom; na besplatni telefon 0800 88 98; na mirna-zona@zagreb.hr (ponedjeljkom, srijedom i petkom 16:30 – 19:30)

Nazovite policiju na broj 192 ili nadležni Centar za socijalnu skrb ako ste životno ugroženi i trebate se skloniti, sami ili s djecom

Sklonište “Duga” je otvoreno 24 sata svaki dan u godini za žrtve iz cijele Hrvatske, a smještaj je moguć isključivo preko policije ili nadležnog Centra za socijalnu skrb

Razgovarala: Ana Herceg

Fotografije: Dražen Kokorić, Profimedia

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Ako ste do sada zbog nesnosnih gužvi zaobilazili Veneciju, ove sezone imate jedinstvenu priliku za proučavanje raskošnih palača podignutih na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova koji postepeno tonu u lagunu. Dakle, amblemska mjesta koja su zbog gužve najčešće nepodnošljiva, ove godine skoro da zjape prazna. Bizantska arhitektura Bazilike svetog Marka, Trga svetog Marka, gotika Duždeve palače, Bazilika svete Marije od Zdravlja, gondole u Canalu Grande ove godine se čine kao raskošna kulisa za neki romantični film, koji tek treba snimiti

Ako vas većina moderne umjetnosti ne oduševljava i često se pitate što ljudi vide u tri šare na platnu, te pritom konstatirate kako ipak želite vidjeti “vještinu”, tada vas trebamo uvjeriti da postoji mnogo suvremenih autora koji bi vas upravo vještinom mogli razoružati

Postoje oni neki posebni komadi koji brišu obrise stilova i sezona, ovo je naš izbor

S novim ljetnim izdanjem slavimo KULTURU HEDONIZMA I DOKOLIČARENJA. Digitalne nomade, tajne uvale i chefove na jahtama, imamo fetiš na torbe, istražujemo prikrivene identitete čija nas djela uzbuđuju, umjetnike, individualce… i donosimo ekskluzivne doživljaje – NEW YORK, PARIZ, UK i FRANCUSKA POLINEZIJA dali su posebnu nijansu i impuls ljeta stranicama našeg novog broja. Uživajte!

Više od stoljeća čvrsto utkan u američku gastro tradiciju kao najomiljeniji sendvič neformalnih okupljanja i obiteljskih roštilja, hamburger je s vremenom postao i nedjeljiva asocijacija za fast food restorane. Ovaj ukusni sendvič po završetku Drugog svjetskog rata otisnuo se na uspješan kulinarski pohod svijetom kojim i danas vlada u bezbroj varijanti. U novije vrijeme, gurmanskim inačicama uvrstio se i u „haute cuisine“

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Studio iz Kopenhagena osmislio je mjesto iz mašte koje “nadilazi vrijeme, prostor i limite realnosti i gdje se prošlost, sadašnjost i budućnost stapaju u digitalnom scenariju”, opustite se, odlutajte, a neke elemente iz interijera možete i kupiti te tako djelić imaginarnog hotela ponijeti u vlastiti dom

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Magazin StoryBOOK oduvijek je bio ozbiljno uronjen u kulturu, posebno u popkulturne sadržaje koji su i nama i našim čitateljima služili kao mjesto za bijeg u neku ljepšu i uzbudljiviju stvarnost. Ovo ljeto vas, kroz rubriku Kul-tura, na web stranici storybook.story.hr vodimo u najposebniju turu kroz kulturna događanja koja uključuju sve one opuštajuće doživljaje s elementima – SLUŠAJ, GLEDAJ i UŽIVAJ

Kad je ove godine objavila pjesmu “Nešto sam ti htjela reći”, Sabina Herman, u glazbenim krugovima poznata kao Queen of Sabe, novim spotom zaintrigirala je i mnoge ljubitelje prirode i putovanja. Nestvarni pejzaži koji oduzimaju dah pripadaju veličanstvenoj zemlji vatre, leda i vilenjaka – Islandu – u koju se ova talentirana glazbenica zaljubila već pri prvom od ukupno tri susreta

Alessandro Michele reinterpretirao je kodove Guccija na neki sebi svojstven način. Za talijansku modnu kuću bila je to nova renesansa, a brend je u stotu obljetnicu ušao kao jedna od najvažnijih modnih adresa današnjice. Evo kako je sve počelo još te davne 1921. godine u Firenci, kada je Guccio Gucci otvorio malenu trgovinu s kožnatim modnim dodacima

Nakon završene glumačke akademije u Zagrebu Marija je ostvarila zapažene uloge, bila je i stalna članica ansambla HNK Ivan pl. Zajc, no zbog jasne vizije što zapravo želi napustila je tu sigurnost i otisnula se u životnu pustolovinu. Ovu zanimljivu životnu priču u cijelosti potražite u raskošnom ljetnom izdanju magazina StoryBOOK. Razgovarala Ana Herceg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

O uspjehu brenda inspiriranog slow living filozofijom kao istinskom dozom luksuza Ana Herceg razgovarala je s Ivom Bravic Millereau, suosnivačicom i predsjednicom svjetskog wellness brenda RE.VITYL

Čak i prije pandemije koronavirusa u trend se počelo vraćati sporo putovanje. To znači putovati manje, no mudrije birati destinacije i više uživati u procesu, umjesto mahnito pratiti svoje često ambiciozne “to do” liste

Kate Elizabeth Winslet već u jedanaestoj godini počinje studirati dramu na prestižnim institucijama. Formalno obrazovanje napustila je sa šesnaest godina i u potpunosti se posvetila glumi. Do sada je ostvarila preko šezdeset uloga i osvojila niz prestižnih nagrada

Design studio Mireldy na čelu s art direktoricom, dizajnericom i ilustratoricom Imeldom Ramović osvojio je prvo mjesto na prestižnom američkom natjecanju Dieline Awards 2021 Presented by Adobe u kategoriji Beers, Ciders, Hard Seltzer & Malt za dizajn etiketa berlinske craft pivovare Fuerst Wiacek. Dieline Awards jedno je od najvećih dizajnerskih natjecanja koje svake godine dodjeljuje priznanja za najbolju ambalažu na globalnoj razini

Kada bolje razmislim, logično je da novi poslovni potez glazbenika Pharella Williamsa nosi ime sa sintagmom ‘good time’ u sebi. Glazbenik koji je u jednom trenutku dominirao glazbenim ljestvicama hitom Happy sada se bacio u hotelijerske poslovne vode. Otvorio je hotel naziva The Goodtime Hotel u Palm Beachu. No, ono što me je privuklo jest njegovo uređenje; pravi hommage art decou, no na jedan neopterećen, lagan, čak pastelni način

Iako smo treću sezonu gledali prije točno dvije godine, nakon svega par minuta prve epizode, nove, četvrte sezone, kao da smo bezbolno nastavili gdje smo stali 2019., kao da nije prošlo niti tjedan dana od posljednje epizode. Ako ste poklonik serije, nova sezona instantno će vas ‘usisati’. Trenutno je dostupno četiri epizoda za gledanje, dok će sve ostale sljedeće ‘izlaziti’ u tjednom ritmu

Podcasti nisu više nikakva novost, od početka 2000.-ih slušamo i gledamo razne podcaste, vezano uz svakojake teme i sadržaje. No, danas donosimo popis onih zbog kojih ćete često imati upalu trbušnih mišića. Čim ih krenete slušati, izmamit će vam osmijeh (a neki i zadovoljni sarkastični cer!) na lice – smijeh na glas je zagarantiran!

Glavobolju, pad imuniteta, umor, probleme sa snom, koncentracijom ili libidom od sada možete rješavati digitalnim zvučnim tabletama. Njihova posebnost, osim što su izmišljene i kreirane u Hrvatskoj, je ta što im je glavna supstanca zvuk. Sonic Pills možete kupiti online ili u fizičkom obliku, a s njima ćete dobiti kod kojim ćete otključati online zvučno-terapijsku seansu posebno kreiranu za neki problem. Ovaj zanimljiv multimedijalni proizvod osmislila je zvučna terapeutkinja Petra Crnetić, a projekt je već pobrao brojne nagrade diljem svijeta

One koji žive u neiscrpnom obilju teško je dojmiti još većim luksuzom. No umota li ga se u nešto vanzemaljsko, puno će lakše privući i njihovu pozornost. Putovanja u svemir ono je što golica maštu i budi strast najimućnijih ljudi svijeta, a čini se da će uskoro u prostranstvima svemira moći uživati i zavaljeni u luksuznom svemirskom hotelu.

Za sparnih kalifornijskih noći holivudska diva Marilyn Monroe u krevet je išla gola, noseći na sebi samo nekoliko kapi već tada kultnog parfema Chanel 5, a znate li po čemu je mirisao njezin mr. Big, američki predsjednik John F. Kennedy? Tajna šifra glasi: Eight & Bob.Može li se buteljirati ljetni hedonizam?

STORYBOOK, ljeto 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.