Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama, a njega je sve više

O obiteljskom nasilju razgovarali smo u nedavnom izdanju Storybooka s mr. sc. Željkom Barić, ravnateljicom doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”, a ovom prilikom prenosimo razgovor u cijelosti

event 22.09.2020.

Tijekom karantene doslovno nije bilo zemlje u kojoj nije bio zabilježen porast obiteljskog nasilja. U Francuskoj je prijavljeno 36 posto više slučajeva, u Kini se taj broj utrostručio, a patile su i brojne žrtve u Hrvatskoj.

Svaka treća žena u Hrvatskoj, odnosno svaka četvrta u Europi, žrtva je nasilja u obitelji

Zbog obiteljskog zlostavljanja policija u Hrvatskoj intervenira 45 puta na dan, a vikendom čak 60

U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je više od 300 žena ubijeno od strane svojih partnera

Prema podacima istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) svakog tjedna u Europi od posljedica nasilja u obitelji koje prakticiraju muškarci umre 50 žena

95 posto ukupnog nasilja u obitelji usmjereno je na žene, jedna od tri žene doživi fizičko ili seksualno zlostavljanje od 15. godine, a jedna od četiri tijekom trudnoće

Istraživanje Agencije za ljudska prava iz Austrije pokazalo je da je gotovo svaka treća žena na razini Europe suočena s nekim oblikom nasilja ili seksualnog uznemiravanja, a njih samo 14 posto prijavi policiji nasilje od strane partnera

O obiteljskom nasilju razgovarali smo u jednom broju Storybooka s mr. sc. Željkom Barić, ravnateljicom doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”, a ovom prilikom prenosimo razgovor u cijelosti.

Book: Ravnateljica ste doma “Duga – Zagreb” koji pruža stručnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. Što žrtve nasilja mogu očekivati kod vas?

Smještaj je moguće dobiti bez obzira na spol žrtve, prema tome se ova ustanova izdvaja u Hrvatskoj. Važno je znati, bez obzira na to naziva li se ustanova sklonište, prihvatilište, sigurna kuća, autonomna kuća – jedno im je zajedničko: pružiti žrtvi pomoć i sigurnost u akutnoj kriznoj situaciji eskalacije nasilja u obitelji. Pritom nastojimo vrijeme koje žrtva provede u skloništu što kvalitetnije iskoristiti za poboljšanje žrtvine konkretne životne situacije u cilju ostvarenja različitih prava te psihološkog osnaživanja i planiranja pozitivnih promjena.

U skloništu pružamo psihosocijalnu pomoć i pravnu podršku. Nastojimo pomoći žrtvi da u sebi pronađe snagu za izlazak iz nasilnog odnosa te točno definira što može pravno-formalno i logistički poduzeti kako bi se osamostalila i samopouzdano krenula u nov i humaniji način življenja za sebe i svoju djecu! To nije lako postići i često se spotičemo na tom putu jer izlazak iz emocionalne veze nije tako jednostavan kako se čini onome tko takav odnos promatra “sa strane”.

Tijekom smještaja provodimo i karijerno savjetovanje, što uključuje intenzivno i ciljano traženje posla za žrtvu ako je došla kao nezaposlena osoba. To podrazumijeva našu uhodanu mrežu kontakata s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te poslodavcima s kojima imamo zajedničkih ranijih iskustava zapošljavanja naših korisnica.

Boravak u našem skloništu za žrtve je u cijelosti besplatan pa žene koje rade mogu uštedjeti više plaća kako bi imale novčanu zalihu kada budu unajmljivale stambeni prostor i za druge životne potrebe.

U našem skloništu žrtve mogu očekivati kvalitetnu psihološku potporu u cilju podizanja samopouzdanja i, što je najvažnije, samopoštovanja koje je kod njih prilično narušeno uslijed višegodišnjeg uvjeravanja koliko su loše osobe, majke, supruge… Posredujemo zatim u ostvarenju različitih prava iz sustava socijalne skrbi, pomažemo kod upisa u novi vrtić ili osnovnu školu na našem terenu, pružamo pravne savjete i pratimo ženu u svim njezinim konkretnim potrebama za pravnom zaštitom: od tužbi za razvod braka, podjele bračne stečevine, prava na skrb o djetetu, pomoć u sudskim sporovima dokazivanja nasilnog ponašanja za koje je partner procesuiran…

Važno je znati da imamo i odvjetničku pomoć koja je za žrtve besplatna pa u kompliciranim situacijama koje se mogu razviti tijekom sudovanja naš odvjetnik prati žene kao opunomoćenik u tim postupcima.

Book: Tko najčešće zatraži pomoć?

Postoje istraživanja koja pokazuju da i žrtve i nasilnici imaju “poteškoće” u nekim područjima ljudske spoznaje ili ponašanja. Primjerice, ustanovljeno je da velik broj nasilnika, ali i žrtava ima tradicionalne stavove o muškoj superiornosti u obitelji. No češće se radi o dijametralno suprotnim “poteškoćama”. Na primjer, nasilnici narušavaju tuđe osobne granice i ne preuzimaju odgovornost za to, dok žrtve polako gube osjećaj vlastitih osobnih granica te prihvaćaju dio odgovornosti i za tuđe nasilničko ponašanje. Upravo zato vidimo taj moment “ostajanja u odnosu”. Žrtva samu sebe uvjerava da ona snosi dio odgovornosti za nasilnikovo ponašanje jer je “brbljava, neuredna, lijena, ružna, nesposobna i sl.”. No prava istina jest da je svatko odgovoran za svoje ponašanje u odnosu te da za nasilno ponašanje nema opravdanja i nije nam kriv nitko drugi! Žrtve kažu: “On je divan muž i otac. Samo kada popije poludi, a onda mu se djeca i ja moramo maknuti s puta jer ujutro će opet biti dobar muž i otac!” To je strašno zavaravanje i preuzimanje odgovornosti za tuđu ovisnost zbog koje pati cijela obitelj. Žrtva i njezina djeca razvijaju zbog toga različite, uglavnom loše mehanizme obrane kako bi uspjeli opstati u takvom disfunkcionalnom okruženju.

Stoga je čvrsta odluka o izlasku iz nasilnog odnosa uvijek proces, i to dugotrajan. Podaci o korisnicima naše sigurne kuće govore da ih je približno 30 posto trpjelo nasilje više od deset godina prije nego su odlučili tražiti pomoć. Puno je manji broj onih koji su nasilje prijavili odmah ili u roku od nekoliko mjeseci.

Često se žrtve nasilja odlučuju prijaviti nasilje i napustiti nasilnika nakon zadnje epizode nasilja u kojoj su osjetile strah za vlastiti život ili život svoje djece i bijeg iz takvog odnosa je tada borba za vlastiti život. Takve situacije često obilježavaju izrazito grubo fizičko nasilje i/ili prijetnje smrću. Za neke, proces odlučivanja traje dulje, nakon što žrtva spozna da se situacija neće poboljšati.           

Book: Može li se nasilništvo izliječiti?

Nasilno ponašanje nije bolest! Ponekad se radi o posljedičnom ponašanju uslijed duševnog oboljenja. U većini slučajeva to je naučeni obrazac ponašanja. U Hrvatskoj se temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji provodi zaštitna mjera, a temeljem Kaznenog zakona sigurnosna mjera Psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji (PSTPN). Naša iskustva u provođenju PSTPN potvrđuju da su promjene moguće, ali ne na način da mijenjamo osobu. Radimo isključivo na promjeni dijela ponašanja u smislu usvajanja nenasilnih obrazaca ponašanja, poboljšanja samokontrole, primjerenog izražavanja emocija i slično.

Prema evaluaciji naših voditeljica tretmana, statistički od ukupnog broja osoba koje su uključene u psihosocijalni tretman oko 75 posto završi tretman s ocjenom uspješan ili djelomično uspješan. Kao neuspješne ocijenimo približno oko 5 posto. Oko 20 posto uključenih u tretman ne završi ga zbog neredovitog pohađanja, akutnog oboljenja ili odustajanja.

Evaluacija koju provodimo kroz kontakt sa žrtvama nakon završetka tretmana upućuje na zadovoljstvo promjenama koje su osobe postigle tijekom tretmana u najvećem broju slučajeva. Trebate znati da ovaj tretman nije dobrovoljan, aktivira ga Prekršajni ili Kazneni sud svojom odlukom nakon utvrđivanja nasilnog ponašanja u obitelji. Stoga, počinitelj nasilja nema izbora hoće li ili neće dolaziti redovno na tretman koji traje pet i pol mjeseci.

Nažalost, u slučajevima kada se kod nasilnika radi o psihopatskoj strukturi osobnosti, žrtva zaista nema mira ni sigurnosti tijekom života kamo god da ode. To su one situacije kada on kaže: “Naći ću te i na kraju svijeta i ubiti; jer ako nisi moja – nećeš biti ničija…” Takvi nasilnici su opsesivno orijentirani na svoju partnericu (sadašnju ili bivšu) te su spremni poduzeti krajnje mjere kao što su sustavno praćenje, prijetnje pa nažalost sve do pokušaja ubojstva. U tako ekstremnim slučajevima sustav mora funkcionirati vrlo umreženo i brzo kako bi nasilnik bio što prije uhvaćen i procesuiran. Tu ima puno zamki jer psihopat je vrlo prilagodljiv, umiljat i obično vrlo cijenjen u svojoj mikrozajednici tako da treba vremena dok se ne povjeruje žrtvi da je kod kuće potpuna suprotnost svom javnom djelovanju.

Imamo srećom i dobrih primjera kako su neke od naših korisnica nakon više mjeseci rada na sebi uspjele izaći iz nasilne veze. Uvijek istaknem primjer jedne naše korisnice smještaja u skloništu koja je u kasnim sedamdesetim godinama svog života prvi put odlučila da joj je dosta i te hladne noći, u sitne sate, nakon višesatnog maltre­tiranja izašla iz svoje kuće u spavaćici i otišla pješice u policijsku postaju. Došla je i rekla je: “Pomozite mi! Ja se kući više ne vraćam!” Svima je mogla biti baka, pa i prabaka. Možete zamisliti kakav je dojam ostavila na ljude u policijskoj postaji. Rekla nam je nedavno: “Tek sada živim punim plućima! I svim mlađim ženama poručujem da ne čekaju kao ja…”

Book: Što vam pokazuje iskustvo, zašto neke žene ne napuštaju svog partnera ni nakon godina zlostavljanja? Zbog financijske ovisnosti o partneru ili “zbog djece, da sačuvaju obitelj na okupu”? Koliko time u isto vrijeme nanose štete djeci?

Iz pozicije osobe koja nije žrtva obiteljskog nasilja, koja ima samopouzdanja i vjeru u sebe, uvijek se rješenje čini vrlo jednostavno: okrenuti se i zauvijek otići od nasilnika. U početku žrtve vrlo često ne prepoznaju pojavu nasilnog ponašanja koje se manifestira kroz povremeno iskazivanje ljubomore, prigovaranja zbog izgleda i ponašanja, zatim prelazi u emocionalne ucjene, vrijeđanje, praćenje, nadzor, kontrolu, pa na uništavanje stvari i imovine, šamaranje, prisiljavanje na seksualne odnose… S vremenom, partner sustavno i kontinuirano uspostavlja kontrolu i moć nad žrtvom obiteljskog nasilja koristeći razne oblike nasilja: fizičko nasilje, izoliranje, ponižavanje, zastrašivanje, seksualno i ekonomsko nasilje… Primjerice, nasilnik polako s vremenom traži od žrtve da prestane raditi “jer će se on brinuti za nju i djecu”, pa da prekine prijateljstvo s najboljom prijateljicom “jer se ona vrlo nepristojno ponaša, a i pokazuje da njega baš ne uvažava”, pa traži da prestane tako često ići roditeljima i/ili bratu ili sestri, pa pita “tko ti je važniji?”. Na taj način žrtva postupno prestane raditi, izgubi prijatelje, poremeti odnos s roditeljima i drugom rodbinom… ostaje ekonomski i socijalno vezana isključivo za nasilnika. To je sve psihičko nasilje koje se s vremenom razvija u zastrašivanje: “Nemaš posao pa će ti sud oduzeti djecu ako se budeš htjela rastati”, “Vidiš kako si nestabilna, nijedan sud ti ne bi dao djecu”, “Uništit ću te ako me prijaviš”… Sve to je vrijeđanje, kritizira­nje i omalovažavanje. Osoba se počinje osjećati bespomoćno i ima uništeno samo­po­uzdanje te vjeruje da za sebe ne može ništa učiniti. Osim toga, vrlo su česte eksplicitne prijetnje smrću zbog kojih se osoba jednostavno ne usudi tražiti pomoć. Svakako bi bilo lakše izaći iz nasilničkog odnosa u samom početku, ali i tu je život kompliciraniji od teorije.

Naravno da sve ovo o čemu govorim vrlo loše djeluje na psihički razvoj djece u takvim obiteljima. Gotovo uvijek su djeca indirektne, a ponekad i direktne žrtve nasilja. Odrastaju u strahu, neizvjesnosti, u potisnutoj agresiji prema nasilniku koja može odrastanjem prerasti u direktan sukob s njime. Sve to može prerasti u bježanje od kuće, skitnju i druge neprimjerene oblike ponašanja pa u konačnici i određene delinkventne aktivnosti. S druge strane, djeca iz takvih obitelji mogu biti vrlo introvertirana, nepovjerljiva, plašljiva te kasnije u životu imati teškoće u uspostavljanju prisnijih odnosa s ljudima.

Book: Tko su najčešće nasilnici?

Počinitelji nasilja nisu isključivo muškarci, ali oni to jesu u većini slučajeva. Naš prosječni počinitelj nasilja u obitelji je muškarac, i to u 75 posto slučajeva, a žene se pojavljuju u 25 posto slučajeva. Kod nas u psihosocijalnom tretmanu su klijenti ugla­vnom srednje dobi i srednjeg stručnog obrazovanja. Ovaj tretman je orijentiran na promjenu stavova, ponašanja i znanja koja su prisutna kod počinitelja nasilja, a neprimjerena su. Tretmanom se poboljšavaju komunikacijske vještine, iskazivanje vlastitih očekivanja na primjeren način bez ponižavanja i zlostavljanja člana obitelji. Proširuju se uvidi u to što čini zdrav partnerski odnos, a to su: partnerska fleksibilnost, prilagodljivost, naizmjeničnost, vremenska ograničenost, međusobna nenametljivost i slično.

Book: S obzirom na to da su nasilnici svuda oko nas, koliko smo kao društvo senzibilizirani za tu problematiku? Zašto ljudi najčešće okreću leđa tome i prave se da susjedovi problemi nisu njihovi problemi? Što možemo učiniti kao promatrači, društvo u cjelini?

Upravo ta formulacija “društvo u cjelini” može biti moćna platforma ako se u zajednici njeguje globalna i ukorijenjena svijest o neprihvatljivosti nasilnog ponašanja, o obvezi svih nas da nasilje prijavimo! Najgora opcija je reći: “To nije moj problem, ne želim se miješati, oni će to riješiti sami…” Na taj način postajete zapravo suučesnici u nasilju. Nasilje moraju prijaviti i liječnici ako postoji ikakva sumnja da se ono događa u obitelji pacijenta. Moraju ga prijaviti i svećenici kada za to saznaju. Stoga, morate ga prijaviti i vi i ja.

KOMU SE OBRATITI ZA POMOĆ

Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja “Duga – Zagreb”

www.duga-zagreb.hr

telefon: 01 6383 503 (svaki radni dan od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati)

e-mail: info@duga-zagreb.hr

Besplatan savjet možete dobiti u Savjetovalištu u Ninskoj 10/2 u Sesvetama – osobnim dolaskom; na besplatni telefon 0800 88 98; na mirna-zona@zagreb.hr (ponedjeljkom, srijedom i petkom 16:30 – 19:30)

Nazovite policiju na broj 192 ili nadležni Centar za socijalnu skrb ako ste životno ugroženi i trebate se skloniti, sami ili s djecom

Sklonište “Duga” je otvoreno 24 sata svaki dan u godini za žrtve iz cijele Hrvatske, a smještaj je moguć isključivo preko policije ili nadležnog Centra za socijalnu skrb

Razgovarala: Ana Herceg

Fotografije: Dražen Kokorić, Profimedia

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Dvije prijateljice, Sabina Rešić i Azra Salkanović, autorice su novog zanimljivog hrvatskog brenda NUUIT. Ovi trenutačno poprilično popularni modni dodatci su izrađeni od dva sloja vrlo mekane kože te ugodni za nošenje. Namijenjeni su prvenstveno ženama koje prate modu i uvijek su u potrazi za novim stvarima i idejama. To su osobe koje teže autentičnom modnom izričaj i ne nedostaje im hrabrost nositi neobične odjevne komade kao što su NUUIT harnessi

Psihijatar Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područja psihologije ovisnosti te kritičkog pamfleta ‘Prava istina o psihijatriji’. Donosimo isječak iz njegove posljednje knjige ‘Ludilo uzvraća udarac’ u kojoj je izložio više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom

Glitch art neki uspoređuju s punkom. On je sustavna pogreška koja mijenja vizualni dojam i pandan je našoj osobnoj ranjivosti. Jer u svijetu koji strogo teži savršenstvu biti greška postalo je vrijednost po sebi, a veliki revival glitch arta dogodio se dijelom i zbog izazivanja medija koji su se mnogima činili izvan dosega te su smatrani ekskluzivnim, glossy, nerealističnim i bez mane. Glitch art postao je više od pokreta koji veliča nesavršenosti i komentira suvremenu kulturu, ušao je u naše osobne datoteke, ali i u mainstream medije, što je zanimljivo s obzirom na to da je kritika pop kulture i njezinih trendova, otkriva Vedrana Sunko

Popularna serija knjiga ‘Catwalk’ potkraj listopada dobiva novo pojačanje – tom posvećen bogatoj povijesti talijanske modne kuće Versace. Knjiga sa zlatnim koricama nosi naziv ‘Versace Catwalk: The Complete Collections’ i sastoji se od impozantnih 1200 fotografija s modnih revija i kratkim tekstovima koji prate vizuale dajući temeljiti uvid u svaku Versace kolekciju, ali i u […]

Djelo je napravljeno posebno za umjetničinu retrospektivnu izložbu Yayoi Kusama koja je održana u Reini Sofiji, u Madridu, Centru Pompidou, u Parizu, Tate Modern, u Londonu i Muzeju američke umjetnosti Whitney, u New Yorku, 2011. i 2012. To je bila najveća instalacija koju je napravila do tada. Kao što drugi dio naslova djela sugerira, djelo nastoji vizualizirati život kao ‘briljantno’ iskustvo. Djelo postoji u tri izdanja od kojih je ova verzija (koja je opsjela Instagram!) u vlasništvu Tatea

Magazin StoryBOOK s novim brojem slavi umijeće življenja na umjetnički način, izdvojite vrijeme i uživajte u istraživanju imaginarija zanimljivih umjetnika, svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića, koji je prije 35 godina preselio u SAD i postao umjetnički direktor časopisa Time te ilustrator za New York Times, razgovarali smo o angažiranoj umjetnosti i toleranciji. Naučite […]

Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti

Dvije briljantne serije fotografija koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tematiziraju noćni život u Parizu i New Yorku spajajući tako nostalgiju i izlaske za kojima smo toliko dugo čeznuti, zovu nas na partijanje. Zavirite!

Na izboru The Best Chef Awards 2021. Ana Roš, glavni chef slovenskog te svjetski poznatog restorana Hiša Franko, u kojem isključivo s namirnicama iz regije utjelovljuje svoju viziju stvarajući osebujnu kulinarsku čaroliju, zauzela je sedmo mjesto. O veličini uspjeha dodatno govori i činjenica da je Ana jedina žena u top 10! Donosimo ekskluzivni intervju koji je Ana dala za StoryBOOK, a u kojem priča o strasti prema kuhanju koja ju je, zahvaljujući predanom radu, dovela u vrh gastronomskog svijeta

Volite li modnu fotografiju starih majstora kao što su Irving Penn ili Richard Avedon, tada ćete zasigurno obožavati studijske fotografije koje su nastale kao vizuali za novu kolekciju modne kuće Schiaparelli. Premda je dio fotografija u boji, a dio u crno-bijeloj tehnici, kako bi se predočila dualnost Else Schiaparelli koja je poslužila kao nadahnuće za […]

180 Studios 14. listopada ove godine javnosti predstavlja izložbu originalnih setova, rekvizita, kostima i umjetničkih djela koja osvjetljavaju jedinstvenu estetiku djela, filma ‘The French Dispatch’ Wesa Andersona

Kada je legendarni britanski glazbenik David Bowie preminuo u siječnju 2016. godine, njegovi obožavatelji su se, premda nevoljko, pomirili s time da je došao kraj jednoj plodnoj karijeri, te da im ne preostaje ništa drugo nego iznova preslušavati neke od njegovih brojnih albuma ili pak gledati neki od nebrojenih filmova koje je tijekom svoje karijere […]

Dalibor Matanić možda je domaći najplodniji režiser, a koji posljednjim svojim radovima niže nagradu za nagradom. Iako nas je isprva iznenadila, ne možemo reći da nije bila očekivana nagrada Grand Prix koju je njegova nova serija ‘Područje bez signala’ osvojila na prestižnom festivalu Series Mania koji se održao od 26. kolovoza do 2. rujna ove godine. Na festivalu je prikazano više od 60 ekskluzivnih premijera serija iz cijeloga svijeta, a u natjecateljskom programu Panorama International u kojem je ‘Područje bez signala’ nagrađeno titulom najbolje serije, u konkurenciji je bilo 15 serija

Red Hot Chili Peppers najavili su svoju prvu turneju otkad se gitarist John Frusciante vratio u grupu! Turneju su najavili u satiričnom videu, televizijskim vijestima, postaje KHOT. Naravno da tv postaja ne postoji, izmišljena je!

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

Sjećate li se onih zlatnih vremena u kojima je cvjetala popularnost ‘Prijatelja’, a ravna i stepenasta frizura boje meda koju je nosila Rachel Green bila je sveti gral u domeni najljepših celebrity frizura?

Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, što je, očekivano, prouzrokovalo humanitarnu krizu zabrinjavajućih razmjera. Kao što su mnogi mediji dosad izvještavali, ženska su prava i slobode posebno ugrožena, a na meti nove vlasti našle su se i afganistanske novinarke. Sudeći po izvještavanju Reporters Sans Frontièresa, od 700 novinarki koje su donedavno radile u Kabulu, svoja radna mjesta zadržalo je njih tek 39. Evo kako im možemo barem simbolično pomoći

Priča inspirirana kultnim londonskim hotelom Savoy u kojem je osnivač kuće, Guccio Gucci, radio kao mladić i gdje je, gledajući glamurozne goste hotela kako hodaju lobijem, uživao u njihovim modnim izdanjima pronalazeći inspiraciju za svoj budući rad, poslužila je keativnom dvojcu Alas i Piggott kao temelj priče za moćnu kampanju. Zavirite u čudesan Gucci svijet

Paolo Sorrentino, majstor prekrasnih filmova, ove jeseni donosi još jedno (ako je suditi prema traileru) isto takvo prekrasno ostvarenje – film ‘The Hand of God’. Sorrentino se ovim filmom vraća u rodni grad kako bi ispričao svoju najosobniju priču, priču o sudbini i obitelji, sportu i kinu, ljubavi i gubitku.

Možda na prvu djeluje neobično i nekonvencionalno, no u suradnji s umjetnicima mlađe i srednje generacije realizirano je jedanaest umjetničkih intervencija u Kaznionici u Turopolju i Odgojnom zavodu u Turopolju. Projekt Sloboda stvaranja, uključit će još oslikavanje Zatvora u Rijeci, Probacijskog ureda u Zagrebu, Zatvora u Bjelovaru i Zatvora u Zagrebu

Proces starenja je neizbježan, što ne znači da na njega ne možemo utjecati. Dovoljno je upoznati “mehaniku’” starenja kože, početi osluškivati njezine potrebe, a svoj beauty režim prilagoditi njezinim zahtjevima. Imali 20 ili 60 godina, jedno se nikad ne mijenja – zaštitite kožu od vanjskih oštećenja, UV zračenja, onečišćenog zraka i duhanskog dima. klonite se loše prehrane, neaktivnosti i stresa

Donosimo vam recept za slatki zalogaj koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Održiva moda je veliki trend, no to ne znači da je lako kupiti komad koji je uistinu održiv. Odnosno proces nije jednostavan, a ono što pomaže su definitivno certifikati koji jamče neke od elemenata održivosti

Nakon posljednjeg, kratkog filma ‘The Human Voice’ gdje smo uživali u izvedbi Tilde Swinton i Almodóvarovoj estetici, sada s nestrpljenjem čekamo novi film Madres Paralelas koji 10. rujna dolazi u kina. Glavne uloge imaju Penélope Cruz, Aitana Sánchez-Gijón i njegova vječna filmska muza Rossy de Palma

Uzgoj biljaka i vrtlarenje, zahvaljujući lockdownu, postao je jako trendi hobi. Nemogućnost putovanja na egzotične destinacije posebno je cijenu podigla egzotičnim ukrasima, naročito biljkama. Kod nas je prilično teško nabaviti neuobičajene biljke, a njihovo naručivanje iz inozemstva nije siguran način jer dostava često traje predugo za živu biljku. No od nedavno ni to nije problem jer online trgovina Džungla Plants prodaje i sigurno dostavlja zanimljiv izbor egzotičnih biljaka i sve ono što je potrebno za njihov uspješan uzgoj

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

STORYBOOK, jesen 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.