Umjetnost nas pokreće, ruši granice, ujedinjuje. Ideja je to i Kreativne Europe. Približite nam malo ciljeve tog europskog programa.
Morana: Program Kreativna Europa instrument je Europske unije za potporu kulturnom, kreativnom sektoru osmišljen kako bi se odgovorilo na njegove specifične potrebe. Osnovni je cilj programa poboljšati ekonomske, socijalne i međunarodne dimenzije europskog kulturnog i kreativnog sektora, promovirati raznolikost i povećati konkurentnost. Kreativna Europa centralizirani je program koji se dijeli na dva potprograma – Kulturu i MEDIA-u. Program nudi širok spektar mogućnosti, potpora i priznanja koji se ostvaruju putem poziva i natječaja organiziranih u okviru programa. Potpora se ostvaruje programima koje su odobrili neovisni stručnjaci na EU razini. Jedan od važnih kriterija kvalitete projekata jest europska dodana vrijednost i međunarodna suradnja. Kulturna i jezična raznolikost veliko su bogatstvo EU koje se putem programa nastoji zaštititi, očuvati, razvijati i promovirati.
Je li Kreativna Europa svojevrsna škrinja s blagom kada govorimo o umjetnosti? Naime, od 2014. tu se ipak čuva najveća svjetska potpora za kulturnu i kreativnu industriju. Znamo li to koristiti?
Morana: Potencijal kulturnog i kreativnog sektora jest velik. Riječ je o jednom od vodećih sektora u Europi koji je imao različit ali konstantan rast do početka krize izazvane pandemijom COVID-19. Kulturni i kreativni sektor čini 4,4% BDP-a EU, a globalno Europa je vodeća po izvozu proizvoda kreativne industrije. U programskom razdoblju od 2014. do 2020. za program Kreativna Europa izdvojeno je 1,46 milijardi eura, a za novo programsko razdoblje od 2021. do 2027. odobren je proračun od 2,4 milijarde eura.
Od 2014. godine putem potprograma Kultura podržano je 926 projekata koji su uključivali više od 3515 organizacija i institucija, među kojima su i hrvatske organizacije. Putem natječajnih kategorija potprograma Kultura podržano je ukupno 38 projekata u kojima su vodeći partneri organizacije i institucije iz Hrvatske, dok je u partnerskoj poziciji sudjelovalo 120 hrvatskih organizacija i institucija. Osim potpora koje se mogu ostvariti putem natječajnih kategorija, program Kreativna Europa pruža podršku putem raznih inicijativa poput Europske prijestolnice kulture i Oznake europske baštine. Kao što znate, Rijeka je u 2020. godini ponijela titulu europske prijestolnice kulture, a svakako treba istaknuti i Muzej krapinskih neandertalaca koji oznaku europske baštine nosi od 2015. godine. Osim inicijativa u sklopu Kreativne Europe dodjeljuju se nagrade i priznanja suvremenim umjetnicima i mladim talentima poput nagrade za suvremenu glazbu, arhitekturu, književnost i europsku baštinu.
Iako u Kreativnoj Europi dominiraju organizacije iz zapadnoeuropskih zemalja, Hrvatska je u ovom programskom razdoblju ostvarila zadovoljavajući rezultat i pozicionirala se u zlatnu sredinu. Postoji još puno prostora, a i mogućnosti u Kreativnoj Europi za koje se nadamo da će hrvatski umjetnici, profesionalci, organizacije i institucije u novom programskom razdoblju znati iskoristiti. Da bi se hrvatski umjetnici, profesionalci, organizacije i institucije ohrabrili za apliciranje u takvom programu, Ministarstvo kulture i medija razvilo je mehanizam podrške hrvatskim organizacijama koje sudjeluju u odobrenim projektima iz programa Kreativne Europe. Riječ je o praksi nacionalnog sufinanciranja koji je ustanovljen u rijetkim zemljama. Tijekom cijelog programskog razdoblja, od 2014. do 2020. godine, podržani su gotovo svi hrvatski sudionici projekata iz programa Kreativne Europe s iznosom od 13.603.666,13 kuna.
Kako se mediji mogu kvalitetno uključiti?
Anera: Slogan Kreativne Europe jest Zamisli. Stvaraj. Podijeli. A mediji se izvrsno uklapaju u treći dio tog procesa. Mora se priznati da su mediji uglavnom zainteresirani za projekte koji su podržani putem Kreativne Europe jer je najčešće riječ o drukčijim i inovativnim programima koji privlače pozornost. Bilo bi izvrsno kada bi se svaki put kada se govori o tome naglasilo da je riječ o sadržajima koji su podržani putem Kreativne Europe jer bi ta informacija sigurno dala dodatnu važnost i potvrdila kvalitetu, a osim toga apsolutno bi i inspirirala neke kako se uključiti i dobiti podršku na jednak način. Bilo bi odlično kada bismo zajedničkim snagama postigli da se ustali termin Kreativne generacije, upravo kako se danas već uobičajeno govori o Erasmus generaciji.
Postoje različiti vidovi arta, koji su danas vodeći trendovi?
Anera: Danas je, čini se, neizostavan interdisciplinarni pristup. Umrežavanje, povezivanje i preklapanje koje se događa u svim segmentima naših života pretočilo se dakako i na kulturu. Nastaju zanimljivi sadržaji i oblici u kojima se spajaju donedavno nespojive točke. Baština i suvremenost se dopunjuju, kultura i druge discipline se nadograđuju, a granice između opipljivog i neopipljivog se brišu. Sasvim je prirodno smjestiti hrvatsku kulturnu baštinu u potpuno novo ruho, primjerice kao interaktivni hologram gdje publika uživa u suvremenoj tehnološkoj interpretaciji motiva čipke. Poželjno je djelovati na više razina te objediniti što više područja djelovanja, kao u projektu European Media Art Platform (EMAP) koji provodi KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse. Podržala ga je Kreativna Europa, a putem njega novomedijski umjetnici stvaraju u području digitalnih medija, računalnih umjetnosti, medijskih performansa, zvuka i videozapisa. Također, videoigrice i AR dio su svakodnevice i nije više neobično sudjelovati na pozornici baletne predstave kao jedan od plesača ili prošetati se kroz kuću u Pompejima uz pomoć VR naočala.
Danas je jasnije no ikada da umjetnost ne smije biti elitistički nastrojena i da mora biti angažirana jer je važno sredstvo komuniciranja. Što umjetnici čine svojim angažiranim radovima za bolji svijet – planet, ženska prava, podizanje svijesti i razine tolerancije?
Anera: Umjetnici potiču promišljanje i propitivanje svega što nas okružuje. Teme koje spominjete bit će svakako u fokusu sljedećih godina na europskoj razini, teren za produbljivanje tih tema već se dugo priprema. Pred nama je novi program za razdoblje 2021. – 2027. koji će poseban naglasak staviti na horizontalne europske teme pa će projekti koji se putem kulturnih sadržaja dotiču ekologije, digitalizacije i socijalne inkluzije biti dodatno podržani.
Zašto su umjetnici potrebni svijetu?
Anera: Svako biće ima potrebu za nekom vrstom kulturnog oplemenjivanja, bilo da je riječ o kreativnom izražavanju ili doživljaju nekog kulturnog sadržaja. Kultura je iskonska ljudska potreba, poput duhovne hrane, i potrebno je na neki način omekšati čvrste granice između publike i umjetnika, učiniti kulturu dostupnijom svakom čovjeku. Kreativna Europa otvoreno odgovara na tu potrebu jednim od definiranih prioriteta programa, a to je rad s publikom. Potiče se otvoreni dijalog, a uloga je umjetnika u tim procesima ključna. Oni mijenjaju dosadašnje razumijevanje kulture i što bolju komunikaciju imaju s publikom, to je veća njihova snaga. Jer danas više nije tajna da umjetnost i kultura pozitivno djeluju na svakog pojedinca. Izdvajam zanimljiv primjer koji to potvrđuje. Naime, kada je danski grad Aarhus bio europska prijestolnica kulture 2017. godine, liječnici obiteljske medicine dobili su od organizatora određen broj ulaznica za pojedina događanja kako bi ih mogli podijeliti pacijentima u terapijske svrhe. Mislim da taj pristup dovoljno jasno ilustrira snažnu regenerativnu i rehabilitacijsku svrhu kulture.
Možete li nam izdvojiti umjetnika ili art kolektiv čije su vam ideje i rad u posljednje vrijeme posebno zanimljivi?
Anera: Veoma je nezahvalno odgovarati jednoznačnim odgovorom na to pitanje. Gledajući kroz prizmu Kreativne Europe, svakako treba istaknuti projekt Europske prijestolnice kulture – Rijeka 2020 koji je na europskoj razini prepoznat kao inovativan, zaokružen i znakovit. Velika je šteta što projekt nije dobio priliku iskazati se u svojoj punini, što zbog nesretne pandemijske situacije, a što zbog pogrešnog fokusa šire hrvatske javnosti i medija na potpuno marginalne dijelove programa. I u ovako smanjenoj verziji Rijeka je uspjela ostvariti odlične programe, roboti su svirali, urbani prostori su se oplemenjivali, a lokalna zajednica disala je s umjetnicima. Maskama i strogim epidemiološkim mjerama prilagodili su se neki dijelovi programa pa je za svakoga bilo ponešto, od Festivala europske kratke priče, Festivala svjetske glazbe i gastronomije Porto Etno do raznih izložbi, od kojih mogu izdvojiti one veće poput Fiume Fantastika, Usijano more udruge Drugo more i one posvećene profesoru Baltazaru. Više godina gradio se i festival za djecu naziva Tobogan i zasigurno će se nastaviti održavati u godinama pred nama. Bilo je i zanimljivih glazbenih programa, od festivala harmonike u Gomirju, izvedbe Maide Hundeling kao Izolde u Wagnerovoj operi koju je riječka opera prvi put u povijesti postavila do koncerta finske operne dive Karite Mattile. Mnogo se radilo s lokalnim stanovništvom u sklopu programa 27 susjedstava, a ostale su i u trajnom nasljeđu brojne umjetničke instalacije u Rijeci i na Kvarneru.
