Ekskluzivni intervju: Candice Carty-Williams by Rujana Jeger

Dugogodišnja novinarka i kolumnistica časopisa Guardian, i-D, Vogue International, Sunday Times i mnogih drugih, Candice Carty-Williams, za roman “Queenie” dobila je britanske književne nagrade Prvijenac godine i Najbolja knjiga 2019. godine, i to kao prva crna žena u povijesti koja je osvojila tu nagradu. Iako je ova knjiga hvaljena kao ‘crna Bridget Jones’, uz dužno poštovanje Helen Fielding, još je mnogo rafiniranija, dublja, zabavnija, promišljenija te – važnija! S Candice Carty-Williams ekskluzivno je razgovarala naša autorica Rujana Jeger

event 23.04.2021.
Queenie, Candice Carty-Williams

Prošle godine je na hrvatsko tržište stigao prijevod knjige ‘Queenie‘ britanske autorice i ‘fetive’ Londončanke Candice Carty-Williams. Glavna junakinja, Queenie, dvadesetpetogodišnja je Londončanka koja se naprosto davi u gomili problema – od kroničnog nedostatka para do novinarskog posla na kojem je šefica previše ne uvažava, od klimave veze s dečkom bijelcem, obiteljskih nedaća i užasnog odnosa s majkom, jamajačke bake koja vječno prigovara, pohotnih susjeda, suradnika, katastrofa na Tinderu i upitnih seksualnih eskapada do svakodnevnog rasizma koji se ponekad očituje u sasvim malim pojedinostima koje su naizgled posve nevine – gledano iz bjelačke perspektive. Bez obzira na neke doista teške teme kojih se knjiga dotiče, autoričino pisanje toliko je lepršavo, a lik Queenie toliko neodoljivo zabavan i dirljiv da se čitalačka publika bez problema može uživjeti u njezin život – bez obzira na to bila ona bijela, smeđa, crna ili – zelena! Neki su ženski problemi isti, bez obzira na boju kože, iako su neki doista različiti.

Queenie nasreću kroz život ne gura sama, nego uz grupu vjernih prijateljica koje s ljubavlju naziva Corgies, prema pasmini pasa najboljih prijatelja britanske kraljice (Welsh Corgie). “Korgiji” su tri različite vršnjakinje – jedna je afričkog podrijetla, druga je kolegica s posla, a treća dobrostojeća “posh” cura koja nema uvijek obje noge na zemlji. Knjiga pršti njihovim duhovitim, dirljivim i pametnim dijalozima, bilo da razgovaraju uživo ili preko WhatsAppa – svojeg omiljenog komunikacijskog kanala, te jasno pokazuje važnost ženskog prijateljstva i solidarnosti.

Iako je ova knjiga hvaljena kao “crna Bridget Jones”, uz dužno poštovanje Helen Fielding, još je mnogo rafiniranija, dublja, zabavnija, promišljenija te – važnija!

Autorica romana ‘Queenie’ Candice Carty-Williams


Candice Carty-Williams, inače dugogodišnja novinarka i kolumnistica časopisa Guardian, i-D, Vogue International, Sunday Times, BEAT Magazine, Black Ballad i mnogih drugih, s razlogom je za “Queenie” dobila britanske književne nagrade Prvijenac godine i Najbolja knjiga 2019. godine, i to kao prva crna žena u povijesti koja je osvojila tu nagradu.

Mislim da je “Queenie” čak važna i za naše krajeve, jer bez obzira na to što kod nas nema baš toliko razlika u boji kože, svi znamo da nas dijele mnoge druge (većinom izmišljene) razlike koje nas razdiru i siju nepotrebnu mržnju. Mržnje je ionako previše na svijetu, što je zorno pokazao novi val prosvjeda Black Lives Matter za ljudska prava i protiv rasizma koji je započeo u Sjedinjenim Američkim Državama te se poput vala razlio posvuda, pa čak taknuo i našu malu žabokrečinicu.
Ali “Queenie” je daleko od tužne knjige, zapravo je to vesela i zabavna, iskrena i otvorena knjiga koja će vas natjerati na glasan smijeh, kao i izmamiti pokoju suzicu. Nesumnjivo će se svaka žena prepoznati u brojnim situacijama, a scene su toliko plastično opisane da odmah navode na razmišljanje o TV seriji ili filmu o Queenie i njezinu turbulentnom životu…

“Queenie” me osobno toliko oduševila da sam odmah zatražila intervju s autoricom i nakon višetjednog dopisivanja između izdavačke kuće Hena.com i njezine agentice, konačno sam ga dobila! Nažalost, samo u pisanom obliku – iskreno, zamišljala sam kako ćemo piti kavu i “ćakulati” preko Zooma, ali to nije bila opcija. No svejedno sam pitala Candice sve ono što me iskreno zanimalo i nakon samo dva dana grickanja noktiju – razveselili su me i pomalo raznježili i poučili njezini iskreni, izravni i zanimljivi odgovori koje imam zadovoljstvo podijeliti s vama!

Book: Već dugo radite kao novinarka – jeste li dulje vrijeme razmišljali o tome da napišete knjigu ili je “Queenie” rezultat spontane odluke koja se malo “pacala” i čekala svoju priliku?
Kad god bih kao novinarka bila osuđena na kraću formu, često sam se osjećala sputanom činjenicom da je sve što sam mogla reći moralo biti kratko i skučeno. Željela sam naprosto napisati nešto, bilo što, s potpunom slobodom. Također sam bila svjesna brojnih životnih nepravdi u vezi s mnogim stvarima o kojima sam pisala u “Queenie”: upoznavanjem, aplikacijama za upoznavanje, stanovanjem, gentrifikaciji, diskriminaciji na radnom mjestu, svim takvim stvarima.
Mislim da sam to sve pohranjivala u svojoj glavici i kada sam konačno sjela pisati “Queenie” – gomile toga naprosto su iscurile van. Mislim da sam se i sama iznenadila kada sam uočila koliko sam toga držala u sebi.

Book: Kakav je vaš odnos s likom Queenie – biste li je željeli za prijateljicu, gledate li na nju kao na mlađu sestru ili je osoba koja nikada ne biste željeli biti? Osjećate li nešto prema njoj kao književnom liku i imamo li šanse s njom se opet nekad susresti? Ja ne prestajem misliti na nju i pitati se kako je sad…
O, da je Queenie moja sestrica, dosta toga što je napravila u knjizi ne bi joj niti palo na pamet! To vam mogu odmah reći. Queenie je poput moje mlađe frendice ili sestrične kojoj svašta padne na pamet raditi, a ja samo slušam i pokušavam je ne osuđivati. Zapravo, definitivno je ne osuđujem, ali također joj nemam namjeru govoriti što da radi; razumijem da ima potrebu proći kroz neke stvari, pa čak i kad to znači da su neke njezine odluke vrlo upitne. Željela bih istaknuti da mi zapravo nije bila nikakva namjera eksponirati se jer sam po prirodi vrlo sramežljiva i ne volim izloženost ili javni govor koji su dio cijele priče. Napisala sam “Queenie” zato što nisam željela da se žene poput mene više osjećaju usamljeno, da budu pogrešno shvaćene. Crne su žene vrlo raznolike; sve smo različite, različitih korijena, a nažalost nam je često jedina poveznica ono kako nas drugi vide – kao stereotip. Željela sam tome stati na kraj. Ostaje mi samo da se nadam da sam i ja svojim radom tome doprinijela. Ali bojim se da nas čeka još dug put do stvaranja i očuvanja sveobuhvatnog i ravnopravnog društva.

Autorica romana ‘Queenie’ Candice Carty-Williams

Book: Dobili ste nagrade Knjiga godine i Prvijenac godine – kako ste se osjećali, imajući u vidu činjenicu da ste prva obojena žena kojoj je ta nagrada uručena? Koliko je to važno za druge mlade obojene žene – kako biste se osjećali da je žena poput vas takvu nagradu osvojila kada ste tek počinjali pisati?
Prije svega, iako sam obojena žena, sebe doživljavam prije svega kao crnu ženu. Nije mi drago to grupiranje svih obojenih ljudi u jednu kategoriju. Ali kao mlada crna novinarka, da sam doživjela da tu nagradu dobije netko poput mene, vjerojatno bi mi to dalo toliko samopouzdanja da postignem sve što sam u životu planirala! Umjesto toga, jako sam se dugo naprosto trudila što neupadljivije egzistirati. No tome je došao kraj kada sam uvidjela da imam odgovornosti i prema sebi i prema drugim ženama poput mene da pustimo glas u javni prostor.

Book: Koliko bi vam knjiga poput “Queenie” u tom smislu pomogla da ste je imali priliku pročitati u vrijeme odrastanja?
Bila bi mi strašno važna i baš sam je zbog toga i napisala. Toliko sam toga prolazila u dvadesetima; spojeve s dečkima, psihičke probleme, obiteljske drame… ali kako sam sklona redovitom bijegu iz stvarnog svijeta u svijet književnosti, sve što sam mogla čitati o odrastanju bilo je napisano iz bjelačke perspektive. No iako sam u tim pričama uživala, nisam se mogla poistovjetiti s njima. Stoga sam odlučila napisati nešto s čime se mogu poistovjetiti, čak i ako to nekome bude teško čitati.


Book: Prije pet godina u suradnji s časopisom The Guardian na noge ste postavili nagradu za literaturu pod nazivom Guardian and BAME (Black, Asian, Minority, Ethnic – kratica se odnosi na crnce, Azijce i druge manjinske etničke skupine). Možete li hrvatskoj publici pojasniti zašto i koja je važnost takvog projekta? Znači li to da ljudi koji spadaju u BAME skupine nemaju jednaku priliku za objavljivanje svojih radova kao što imaju bijeli Britanci?
Radila sam u izdavačkoj industriji manje od godinu dana kada sam brzinski prepoznala koliko je ta industrija nepravedna! Puna je dobronamjernih bijelaca kojima nikada nije palo na pamet da postoji problem – tako da je to moj doprinos stvaranju prostora za nebijelu spisateljsku populaciju jer će se na takav način prepoznati i nagraditi njihove priče.

Book: Znači, govorimo o postojanju rasizma u britanskoj izdavačkoj industriji i novinarstvu – mislite li da će pokret Black Lives Matter promijeniti situaciju nabolje?
Apsolutno, postoji rasizam u izdavaštvu i novinarstvu i iskreno se nadam da će pokret Black Lives Matter potaknuti ljude, ne samo one na pozicijama moći u navedenim granama, nego i sve druge – da počnu raditi ono što mogu kako bi se postigao balans u društvu. Tužno je samo što je pritisak trebao biti toliko jak.


Book: Koliko ste i sami aktivni u BLM pokretu i smatrate li da pisci imaju odgovornost javno podržavati ciljeve koji pomažu promociji što ravnopravnijeg i miroljubivijeg društva?Trebaju li o tome pisati i/ili iskoristiti svoju poziciju javnih osoba kako bi o toj problematici progovorili, primjerice, u intervjuima?
Mislim da svi ljudi imaju odgovornost upozoravati na rasizam, bez obzira na to koliko utjecajni bili – svi moramo javno prozivati rasizam! I ne samo rasizam, nego bilo koji oblik nepravde. Mislim da se svatko od nas mora educirati o problemima potlačenih. Black Lives Matter, Trans Lives Matter (misli se na transrodne osobe, op. a.), trebali bismo se o svemu informirati i javno upozoravati na društvene nepravde! Ako je meni to uspjelo pisanjem, odlično, ali kada god svoj utjecaj budem mogla proširiti kako bih pomogla bilo kojoj potlačenoj skupini – učinit ću to.

Book: Kako vidite budućnost BLM pokreta u Ujedinjenom Kraljevstvu – mislite li da bi u skorijoj budućnosti moglo biti šanse za ravnopravnije društvo?
Nadam se (i ponovno kažem da se nadam, zato što to ne mogu predvidjeti, ma koliko željela) da će ovakvi pokreti potaknuti stalnu promjenu i dati podršku svim manjinskim skupinama, svim ugroženim skupinama. Pred nama je dug put već i kada govorimo o jednakosti spolova: način na koji su se ljudi pokrenuli kada je došlo do groznog ubojstva Georgea Floyda nije bio jednak pažnji koju je izazvalo jezivo ubojstvo Breonne Taylor (mlade crnkinje ubijene nesretnim slučajem u nenajavljenom pretresu stana, op. a.) – što mi je dodatno slomilo srce. Borba protiv rasizma je ključna, tijekom povijesti i u svim kulturama. Jednom sam prisustvovala predavanju o sistemskom rasizmu i neki je bijelac u diskusiji nakon predavanja pitao: “Iako to nema veze sa mnom, kako mogu pomoći?” Objasnili su mu da sve to ima i te kakve veze s njim. Istina je da to ima veze sa svima nama jer u borbi protiv rasizma svatko ima svoju ulogu.

Book: Slažem se. Da se vratimo malo na roman – Queenie se koristila aplikacijama za upoznavanje s muškarcima, a bila je i u vezi s bijelcem. Vi ste u jednom intervjuu nedavno izjavili da nećete više izlaziti s bijelim muškarcima, a ni upotrebljavati aplikaciju tipa Tinder (koji trenutačno ima 43 milijuna korisnika, op. a.). Smijem li pitati za razlog?
Ne izlazim s bijelim muškarcima jer naprosto imam drukčiji ukus – ne mislim da je to zbog mojih prijašnjim iskustava s njima, ali sada znam što mi se sviđa. I znam da će mi djeca biti crna, od dvoje crnih roditelja.

Roman ‘Queenie’, izdavačka kuća Hena.com

Book: Ali kad smo već spomenuli aplikacije za upoznavanje partnera, mislite li da su s obzirom na pandemiju, prosvjede i općenito probleme modernog svijeta aplikacije zapravo budućnost?
Mislim da je i dalje moguće upoznati nekoga u realnom životu, a k tome – moje je mišljenje da je upoznavanje partnera preko aplikacije čista igra velikih brojeva. Naravno da je moguće i tako upoznati ljubav svojeg života, ali također imam prijatelje koji su potrošili po nekoliko godina koristeći se takvim aplikacijama i imali samo loša iskustva, da bi na kraju počeli izlaziti i prohodali s prijateljevim poznanikom. Mislim da nam aplikacije svakako daju širi izbor, ali ne mislim nužno da je to i dobro.
Nekada sam se davno i sama njima koristila, ali zapravo je tamo previše ljudi, osjećaj je preplavljujući, naprosto je gužva.

Book: Govoreći o upoznavanju, na svojem blogu dosta pišete o svojem intimnom životu – razmišljate li ikada o djeci? Kako biste ih odgojili u vezi s pitanjima ravnopravnosti među spolovima i naravno – rasizma?
Definitivno želim gomilu dječice – jedina mi je nada da ću ih biti u stanju odgojiti da razgovaraju. Jako mi je važno o svemu moći prodiskutirati, biti otvoren. Želim biti roditelj čije se dijete neće bojati reći da je učinilo nešto pogrešno. Želim velike, iskrene večere gdje će se za stolom moći razgovarati o životu, ljubavi, politici, strahovima – o svemu! Željela bih da svatko od nas ima mogućnost vikati, raspravljati, plakati i međusobno učiti. I želim učiti od svoje djece, nadam se da će tome pomoći moja sposobnost da nikada ne osuđujem druge. Takva sam kao prijateljica i nadam se da ću biti roditelj otvoren za sve. Svoju ću djecu odgajati da ne pristaju na rodne uloge, da budu otvorena u vezi sa seksualnošću ili rodom. Bez obzira na to imala dječake, djevojčice ili dijete koje se odbija odrediti – svi će se oni naučiti brinuti o kućanstvu dok se ja odmaram. 🙂

Book: I na kraju, od prve sam stranice romana Queenie zamišljala kao junakinju nekog filma ili TV serije – jeste li ikada o tome razmišljali?
E pa “Queenie” će uskoro i postati televizijska serija! Upravo sam je adaptirala za male ekrane, bilo je to jako zanimljivo iskustvo. Tako sam dobila priliku ne samo sagledati priču iz drugog kuta te izvući van i “remiksati” različite teme i elemente nego i razraditi likove koje toliko volim, poput Kyazike, Diane (dvije od tri “korgice”, op. a.) i bake. A uvela sam i nekoliko novih!

Svakako se veselim gledanju serije i nadam se da će je otkupiti sve velike platforme, poput Netflixa ili HBO-a, ali dok je ne dočekamo – svakako pročitajte knjigu!

Autorica: Rujana Jeger

Fotografije: Profimedia, press

Autentičan.
Provokativan.
Priča za sebe.

StoryBOOK je suvremen lifestyle brend kreiran za bijeg u svijet fantazije, glamura i dekadencije. Voli HEDONIZAM i AKTIVIZAM. Sve što zovemo umijećem življenja na Storybookov način.

Za razliku od ženske mode o kojoj se najčešće piše i koju se strastveno prati, muška je moda oduvijek bila pomalo zapostavljena. No, to nipošto ne znači da ona nije vrijedna proučavanja i da je nevažna. Upravo zato, legendarni je londonski muzej Victoria and Albert odlučio posvetiti svoju iduću veliku izložbu upravo toj temi – […]

Za sebe volim vjerovati da sam najbliže Freudovoj teoriji koju je postavio na početku stoljeća, a koja kaže da su fotografije zapravo najbliže onom što je on nazivao nesvjesnim, ulaz u naše želje, strahove, snove, iluzije te da na nekoj nesvjesnoj razini odaberemo okinuti fotku baš u trenu kada se slika donekle poklopi s našom unutarnjom ili je pak na neki način oživi, pokrene, potakne nas na neko posve drugo gledanje…, otkriva nam naša svestrana novinarka, spisateljica, fotografkinja te glavna urednica Cosmopolitana Aleksandra Orlić uoči izložbe fotografija – ANIMA, Druga lica Rovinja i Zagreba – koju možete pogledati od 21. listopada do 28. studenog u Muzeju grada Zagreba

Dalibor Matanić možda je domaći najplodniji režiser, a koji posljednjim svojim radovima niže nagradu za nagradom. Iako nas je isprva iznenadila, ne možemo reći da nije bila očekivana nagrada Grand Prix koju je njegova nova serija ‘Područje bez signala’ osvojila na prestižnom festivalu Series Mania koji se održao od 26. kolovoza do 2. rujna ove godine. Na festivalu je prikazano više od 60 ekskluzivnih premijera serija iz cijeloga svijeta, a u natjecateljskom programu Panorama International u kojem je ‘Područje bez signala’ nagrađeno titulom najbolje serije, u konkurenciji je bilo 15 serija

Dvije prijateljice, Sabina Rešić i Azra Salkanović, autorice su novog zanimljivog hrvatskog brenda NUUIT. Ovi trenutačno poprilično popularni modni dodatci su izrađeni od dva sloja vrlo mekane kože te ugodni za nošenje. Namijenjeni su prvenstveno ženama koje prate modu i uvijek su u potrazi za novim stvarima i idejama. To su osobe koje teže autentičnom modnom izričaj i ne nedostaje im hrabrost nositi neobične odjevne komade kao što su NUUIT harnessi

Psihijatar Robert Torre autor je nekoliko knjiga s područja psihologije ovisnosti te kritičkog pamfleta ‘Prava istina o psihijatriji’. Donosimo isječak iz njegove posljednje knjige ‘Ludilo uzvraća udarac’ u kojoj je izložio više od dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom

Glitch art neki uspoređuju s punkom. On je sustavna pogreška koja mijenja vizualni dojam i pandan je našoj osobnoj ranjivosti. Jer u svijetu koji strogo teži savršenstvu biti greška postalo je vrijednost po sebi, a veliki revival glitch arta dogodio se dijelom i zbog izazivanja medija koji su se mnogima činili izvan dosega te su smatrani ekskluzivnim, glossy, nerealističnim i bez mane. Glitch art postao je više od pokreta koji veliča nesavršenosti i komentira suvremenu kulturu, ušao je u naše osobne datoteke, ali i u mainstream medije, što je zanimljivo s obzirom na to da je kritika pop kulture i njezinih trendova, otkriva Vedrana Sunko

Popularna serija knjiga ‘Catwalk’ potkraj listopada dobiva novo pojačanje – tom posvećen bogatoj povijesti talijanske modne kuće Versace. Knjiga sa zlatnim koricama nosi naziv ‘Versace Catwalk: The Complete Collections’ i sastoji se od impozantnih 1200 fotografija s modnih revija i kratkim tekstovima koji prate vizuale dajući temeljiti uvid u svaku Versace kolekciju, ali i u […]

Djelo je napravljeno posebno za umjetničinu retrospektivnu izložbu Yayoi Kusama koja je održana u Reini Sofiji, u Madridu, Centru Pompidou, u Parizu, Tate Modern, u Londonu i Muzeju američke umjetnosti Whitney, u New Yorku, 2011. i 2012. To je bila najveća instalacija koju je napravila do tada. Kao što drugi dio naslova djela sugerira, djelo nastoji vizualizirati život kao ‘briljantno’ iskustvo. Djelo postoji u tri izdanja od kojih je ova verzija (koja je opsjela Instagram!) u vlasništvu Tatea

Magazin StoryBOOK s novim brojem slavi umijeće življenja na umjetnički način, izdvojite vrijeme i uživajte u istraživanju imaginarija zanimljivih umjetnika, svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića, koji je prije 35 godina preselio u SAD i postao umjetnički direktor časopisa Time te ilustrator za New York Times, razgovarali smo o angažiranoj umjetnosti i toleranciji. Naučite […]

Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske zajednički je umjetnički projekt Ive Lulić i Zdenka Bašića koji predstavlja priču o staroslavenskim božanstvima kroz medij režirane fotografije snimljene u prirodnim krajolicima Hrvatske. Oboje autora već dugo crpe inspiraciju iz tema hrvatske mitologije, a sada su zajedno realizirali umjetnički projekt na temu slavenske mitologije s ciljem očuvanja navedenog dijela kulture i povijesti

Dvije briljantne serije fotografija koje datiraju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tematiziraju noćni život u Parizu i New Yorku spajajući tako nostalgiju i izlaske za kojima smo toliko dugo čeznuti, zovu nas na partijanje. Zavirite!

Na izboru The Best Chef Awards 2021. Ana Roš, glavni chef slovenskog te svjetski poznatog restorana Hiša Franko, u kojem isključivo s namirnicama iz regije utjelovljuje svoju viziju stvarajući osebujnu kulinarsku čaroliju, zauzela je sedmo mjesto. O veličini uspjeha dodatno govori i činjenica da je Ana jedina žena u top 10! Donosimo ekskluzivni intervju koji je Ana dala za StoryBOOK, a u kojem priča o strasti prema kuhanju koja ju je, zahvaljujući predanom radu, dovela u vrh gastronomskog svijeta

Volite li modnu fotografiju starih majstora kao što su Irving Penn ili Richard Avedon, tada ćete zasigurno obožavati studijske fotografije koje su nastale kao vizuali za novu kolekciju modne kuće Schiaparelli. Premda je dio fotografija u boji, a dio u crno-bijeloj tehnici, kako bi se predočila dualnost Else Schiaparelli koja je poslužila kao nadahnuće za […]

180 Studios 14. listopada ove godine javnosti predstavlja izložbu originalnih setova, rekvizita, kostima i umjetničkih djela koja osvjetljavaju jedinstvenu estetiku djela, filma ‘The French Dispatch’ Wesa Andersona

Kada je legendarni britanski glazbenik David Bowie preminuo u siječnju 2016. godine, njegovi obožavatelji su se, premda nevoljko, pomirili s time da je došao kraj jednoj plodnoj karijeri, te da im ne preostaje ništa drugo nego iznova preslušavati neke od njegovih brojnih albuma ili pak gledati neki od nebrojenih filmova koje je tijekom svoje karijere […]

Red Hot Chili Peppers najavili su svoju prvu turneju otkad se gitarist John Frusciante vratio u grupu! Turneju su najavili u satiričnom videu, televizijskim vijestima, postaje KHOT. Naravno da tv postaja ne postoji, izmišljena je!

Prije sedam godina Nikola Škorić osnovao je Electrocoin, prvu bitcoin mjenjačnicu za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, ubrzo mu se pridružio i današnji partner, ravnopravni direktor tvrtke Marin Maržić, a nakon toga tvrtka je razvila i PayCek sustav za procesiranje kriptouplata te s Hrvatskom poštom i uslugu za otkup kriptovaluta u HP poslovnicama. Zahvaljujući tome ove su godine zauzeli šesto mjesto Deloitteove liste najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe, što je ujedno najbolji rezultat hrvatske tvrtke. Da bi te činjenice zvučale još impresivnije, dovoljno je reći da su prošle godine ostvarili promet od 44 milijuna eura, što su ove godine dosegli već u prvih šest mjeseci

Sjećate li se onih zlatnih vremena u kojima je cvjetala popularnost ‘Prijatelja’, a ravna i stepenasta frizura boje meda koju je nosila Rachel Green bila je sveti gral u domeni najljepših celebrity frizura?

Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, što je, očekivano, prouzrokovalo humanitarnu krizu zabrinjavajućih razmjera. Kao što su mnogi mediji dosad izvještavali, ženska su prava i slobode posebno ugrožena, a na meti nove vlasti našle su se i afganistanske novinarke. Sudeći po izvještavanju Reporters Sans Frontièresa, od 700 novinarki koje su donedavno radile u Kabulu, svoja radna mjesta zadržalo je njih tek 39. Evo kako im možemo barem simbolično pomoći

Priča inspirirana kultnim londonskim hotelom Savoy u kojem je osnivač kuće, Guccio Gucci, radio kao mladić i gdje je, gledajući glamurozne goste hotela kako hodaju lobijem, uživao u njihovim modnim izdanjima pronalazeći inspiraciju za svoj budući rad, poslužila je keativnom dvojcu Alas i Piggott kao temelj priče za moćnu kampanju. Zavirite u čudesan Gucci svijet

Paolo Sorrentino, majstor prekrasnih filmova, ove jeseni donosi još jedno (ako je suditi prema traileru) isto takvo prekrasno ostvarenje – film ‘The Hand of God’. Sorrentino se ovim filmom vraća u rodni grad kako bi ispričao svoju najosobniju priču, priču o sudbini i obitelji, sportu i kinu, ljubavi i gubitku.

Možda na prvu djeluje neobično i nekonvencionalno, no u suradnji s umjetnicima mlađe i srednje generacije realizirano je jedanaest umjetničkih intervencija u Kaznionici u Turopolju i Odgojnom zavodu u Turopolju. Projekt Sloboda stvaranja, uključit će još oslikavanje Zatvora u Rijeci, Probacijskog ureda u Zagrebu, Zatvora u Bjelovaru i Zatvora u Zagrebu

Proces starenja je neizbježan, što ne znači da na njega ne možemo utjecati. Dovoljno je upoznati “mehaniku’” starenja kože, početi osluškivati njezine potrebe, a svoj beauty režim prilagoditi njezinim zahtjevima. Imali 20 ili 60 godina, jedno se nikad ne mijenja – zaštitite kožu od vanjskih oštećenja, UV zračenja, onečišćenog zraka i duhanskog dima. klonite se loše prehrane, neaktivnosti i stresa

Donosimo vam recept za slatki zalogaj koji nikog neće ostaviti ravnodušnim

Održiva moda je veliki trend, no to ne znači da je lako kupiti komad koji je uistinu održiv. Odnosno proces nije jednostavan, a ono što pomaže su definitivno certifikati koji jamče neke od elemenata održivosti

Nakon posljednjeg, kratkog filma ‘The Human Voice’ gdje smo uživali u izvedbi Tilde Swinton i Almodóvarovoj estetici, sada s nestrpljenjem čekamo novi film Madres Paralelas koji 10. rujna dolazi u kina. Glavne uloge imaju Penélope Cruz, Aitana Sánchez-Gijón i njegova vječna filmska muza Rossy de Palma

Uzgoj biljaka i vrtlarenje, zahvaljujući lockdownu, postao je jako trendi hobi. Nemogućnost putovanja na egzotične destinacije posebno je cijenu podigla egzotičnim ukrasima, naročito biljkama. Kod nas je prilično teško nabaviti neuobičajene biljke, a njihovo naručivanje iz inozemstva nije siguran način jer dostava često traje predugo za živu biljku. No od nedavno ni to nije problem jer online trgovina Džungla Plants prodaje i sigurno dostavlja zanimljiv izbor egzotičnih biljaka i sve ono što je potrebno za njihov uspješan uzgoj

Nove generacije žele slobodu punog spektra izražavanja vlastitog identiteta i nipošto ne pristaju na to da ih se smješta u kućice ili ladice pa ni kad je riječ o rodnom identitetu. Istraživanja su pokazala da oko 50 posto milenijalaca smatra da je rod pitanje koje se može definirati – spektrom. Činjenica je da su otkad je svijeta novi naraštaji donosili svjetonazore kakvih se njihovi roditelji najčešće nisu mogli ni domisliti, stoga i na ovaj “trend” možemo gledati kao na svojevrstan simptom zdravlja društva, otkriva Vedrana Sunko

Fotograf iz Bruxellesa već pet godina krstari svijetom pronalazeći i snimajući najzanimljivija mjesta za život, od nebodera do izoliranih skrovišta, a proputovao je preko 20 zemalja na šest kontinenata. Osim zanimljivih lokacija, fotografirao je i nekoliko osebujnih i ultranaprednih nebodera. Otkrijte svoje tajno virtualno, a jednom možda i stvarno, mjesto za bijeg

Ovaj grčki kolač od naranče sočan je i osvježavajući desert za ove tople dane

STORYBOOK, jesen 2021.

zavirite u aktualni broj

Naše stranice prepune su hedonizma i ekskluzivnih doživljaja. Uživajte, naučili smo ih u posljednje vrijeme cijeniti još više.